KIVU

Aller au contenu | Aller au menu | Aller à la recherche

dimanche, août 23 2020

Rwanda : Ese koko Nduhungirehe Olivier yahawe ikiraka cyo gucecekesha radiyo Ubumwe na Madame Espérance Mukashema ?

Nduhungirehe_na_Mukashema.png

Bakunzi ba « www.kivu.blog.free.fr » turabaramukije. Nk’uko twabibasezeranije ko ikinyamakuru cyanyu kitazahwema kubagezaho amakuru acukumbuye, uyu munsi twifuje kubabwira ikihishe inyuma y’igarurwa mu buyobozi bw'agatsiko rya Nduhungire Olivier alias Umwuzukuru wa NGURUBE. Ibi bibaye muri iki gihe ubutegetsi bwa FPR bufite ibibazo 2 byingutu bikomereye Paul Kagame kuko ibyo bibazo birimo kumunga cyane inkingi 2 ubutegetsi bwe bushingiyeho.

Isenyuka ry'agatsiko k’indobanure zavuye Uganda

Kuva intambara yiswe iyo kubohora u Rwanda (abandi bita iyo kuruboha) yatangira muri 1990, FPR yamye yubakiye ku gatsiko gato k’indobanure zari ziturutse muri Uganda. Nubwo bakoresheje uburiganya bwo kubeshya abandi banyarwanda bari impunzi icyo gihe ko bari kumwe, kimwe n’abari imbere mu gihugu, byafashe igihe kirekire ku bantu benshi kugirango basobanukirwe uko FPR ikora ; ndetse na nubu hari abatarabimenya. Akagatsiko k’abatutsi bavuye Uganda kikubiye ibyiza byigihugu byose, kakica cyangwa kagakiza uwo gashaka, kugera ubwo ubu abakagize ako gatsiko batangiye gusubiranamo.

Isubiranamo ryamenyekanye cyane ryagaragaye muri ako gatsiko ryabaye mu mwaka w’2010 ubwo habagaho ihunga rya Kayumba Nyamwasa. Kuva muri uwo mwaka Kagame yagiye agabanya ikizere yari afitiye abatutsi bavuye Uganda, atangira kubegezayo, kubafunga no kubica, ingero zibigaragaza ni nyinshi cyane, kugera ubwo afunze na Tom Byabagamba. Abantu babaye hafi ya Kagame twaganiriye badutangarijeko nta musirikare wo muri RDF wigeze akundwa na Paul Kagame kurusha Tom Byabagamba, bamwe ndetse bakaba baramwitaga imfura ya Kagame. Nyamara ubu ahari ameze nk’ihene iri ku kiziriko ! Byabagamba yageze aho ajyanwa mu rukiko yambitswe inkweto za plasitike zizwi nka bodaboda.



Iyi nkubiri yo kutizera abatutsi bavanye na Kagame muri Uganda yaje gukomezwa n’umubano mubi wagaragaye hagati ya Museveni na Kagame, ndetse bihuhurwa n’ubushake bwa Madame Jeannette Kagame bwo gushaka kwiyegereza abatutsi babanye na we i Burundi aho bagiye bashyirwa mu myanya ikomeye bagasimbura abatutsi bavuye muri Uganda bari bayirimo ! Ubucukumbuzi twakoze bwatweretseko Perezida Kagame ageze kure ibikomerezwa byose bavanye muri Uganda ; akaba asigaje umuntu umwe twavugako ariwe gihangange mubahoze kwibere usigaye n’ubwo nawe amugeze kure, uwo ni Général James Kabarebe alias Sumbiligi.

Abantu benshi bakunze kumva amakuru avuga ko Kagame yapfuye akaba ariyo mpamvu atakigaragara, ndetse amakuru amwe akemeza ko Kagame yashiririye ubwonko n’ibindi. Amakuru dufite adashidikanywaho ni uko Kagame atigeze aniha umutwe cyangwa ngo arware igicurane, ahubwo Kagame ahugiye mu kazi gakomeye cyane ko gupanga uburyo agomba kurimburana n’imizi James Kabarebe ! Benshi mushobora kwibaza muti Kagame yaterwa ubwoba ate na Sumbiligi kandi bizwiko ajya amukubita inshyi ndetse akanamusuzugurira mu ruhame n’ibindi ?

Ukuri ni uko n’ubwo bimeze bityo, Kabarebe ari we wubatse inzego z’ubutasi z’igisolikare cya RDF cyane cyane inzego z’ubutasi zikorera hanze y’igihugu. Kabarebe akaba izo nzego yaraziyubakiyeho ubwe kuruta kuzubakira ku gihugu cyangwa ku gatsiko ka FPR-Kagame. Kabarebe ni we ukurikirana ikibazo cya Congo ndetse akaba ari we washyizeho benshi mu byitso bikorera Kagame mu gisilikare cya Congo no mu nyeshyamba zitandukanye ziri muri Congo. Ibi bikaba biteye cyane ubwoba Kagame kuko Kabarebe atinyutse akamuhirika ku butegetsi byamworohera cyane ! Kagame akaba ari gushakisha uburyo bwose atema amashami ya Kabarebe ari mu butasi ataramwivuna !

Mwibuke amagambo Kabarebe aherutse gutangaza, aho yavuze ko nta General uhunga ngo ate ingabo agende imbokoboko, icyo yavugaga abumva barumvise kandi ibi Kagame arabizi cyane, niyo mpamvu yahisemo kubanza guca Kabarebe amashami nimizi: iyirukanwa rya Nyamvumba n’abavandimwe be, Gasana Emmanuel alias Rurayi, Nduhungirehe, Gatabazi n’abandi ni aho ryaturutse. Burya ngo imbeba irya umuhini yototera isuka, ibi byose byabaye kwari ugusenya System Kabarebe Abatutsi bari imbere mu Rwanda mbere 1994

Ikibazo cya kabiri ni ikibazo cy’abatutsi bari mu Rwanda mbere ya 1994. Aba Kagame yabakoresheje kenshi ari kwaka imfashanyo mu baterankunga bo mu mahanga: ntawe utazi uko genocide yo mu 1994 yahinduwe nk’ubucuruzi ndetse n’igikoresho cya politike. Kuba abatutsi bari mu Rwanda mbere ya genocide baragiye basobanukirwa ububi n’ubugome bwa FPR kugera aho biyemeza kuyirwanya kumugaragaro byabereye ihurizo rikomeye FPR-Kagame maze iyicwa rya Kizito Mihigo riza ribihuhura, rishyiraho burundu igikuta gikomeye hagati ya FPR n'abatutsi bari mu Rwanda mbere ya 1994 n’ubwo bamwe bicecekera kuberako bari mu gihugu ariko byabaye aka wa mugani ngo « umuntu naguhishako akwanga uzamuhisheko ubizi ».

Mukashema Esperance, imwe mu mpamvu nyamukuru zigaruye Olivier Nduhungirehe mububanyi n'amahanga.

Nk’uko twabisobanuye haruguru, kuba Kagame yaratakaje igice cy'abatutsi bavuye Uganda ndetse n’abari mu Rwanda mbere ya 1994 ku rugero ruboneka, abajyanama be bamubwiyeko yaba ari gukora amakosa akomeye, akomeje kwicaza hasi abahutu bazwi nk’abacinyankoro nka Gatabazi, Nduhungirehe, na Evode. Umwuka w’ubufatanye hagati y’urubyiruko rw’abahutu n'abatutsi baba mu mahanga uragenda nawo wototera abari mu Rwanda. Ibi bikaba byaratangiye kwigaragaza mu biganiro Karasira Aimable yagiranye n’ibitangazamakuru n’abantu ku giti cyabo baba mu mahanga leta ifata nk’abanzi.

Ishyirwaho ry’umusore w’umucikacumu Bwana MAHORO Jean nk’umuvugizi wishyaka Dalfa Umurinzi, ubu wamaze no gukurirwaho ubufasha bwose bugenerwa abacitse ku icumu azira gusa kuba mwishyaka ritavuga rumwe na FPR nibindi, Ibi byose ni ibibazo byatumye i Rusororo ku kicaro cya FPR habera amanama y’urudaca. Imwe mu myanzuro yafashwe harimo kugumya kureshya urubyiruko rw’abahutu cyane cyane uruba mu mahanga rugashukishwa imyanya n’amafranga. Ibi bakaba barasanze bitagerwaho igihe abarubanjirije mu gukoma amashyi baba bakomeje kwegezwayo, byaba nko kujya kuroba ifi ukabanza gutera amabuye mu nyanja.

Nguko uko mwabonye Gatabazi JMV asubizwamo umwuka akuwe mu magufwa (kuko Gatabazi yasubijwe mukazi); nguko uko mugiye kubona Evode mu minsi iza nawe ahawe inshingano nshya; nguko uko Nduhungirehe yasubijwe ku ibere bikabera umunsi umwe no kwirukana Karasira Aimable ku kazi, ibintu byateguwe neza bikemezwa ko bibera mu gihe kimwe kubera ubutumwa byagombaga gutambutsa. Tugarutse kuri Nduhungirehe byarashobokaga ko gusubizwa ku nshingano yari asanzwemo nk’uko byagenze kuri Gatabazi ariko siko byagenze kubera ikibazo gihangayikishije FPR aricyo Madame Mukashema Esperance na Radio ubumwe, byatumye nduhungirehe ahabwa izindi nshingano.

Kuki Radio Ubumwe na Mukashema Esperance umuyobozi wayo bateye ikibazo?

Madame Mukashema yabaye nk’ihwa mu kirenge cya FPR umunsi avuga ashize amanga ko “nta Nkotanyi nta nterahamwe” byose ari kimwe kandi bose bamwiciye. Umwana we Sheja, umututsi wishwe na FPR akicanwa n’abihaye Imana i Gakurazo nyuma y’aho we na nyina umubyara barokotse interahamwe zari zimaze kwica bamwe muri uyu muryango; ni ikimenyetso gikomeye ko FPR yaje yica abahutu n'abatutsi kugirango yifatire ubutegetsi. Amakuru twabashije kubona ni uko uyu mubyeyi yegerewe kenshi n’ibikomerezwa byo muri FPR bimusaba guceceka agahabwa ibyo yifuza byose ariko arabatsembera, abasubizako ataceceka ubwicanyi bwakorewe umwana we n’abandi banyarwanda b’inzirakarengane baba abahutu cyangwa abatutsi.

Ibi byo kumwiyegereza bimaze kunanirana hateguwe uko yakwicwa ariko nabyo birananirana, ahubwo birushaho kubera inkotanyi ikibazo kugera ubwo Radio Ubumwe ayoboye yagiye irushaho gukurikirwa cyane n’abanyarwanda baba ababa hanze ndetse no mu gihugu. Ibiganiro yagiye akorana na Major Nsabimana Callixte Sankara byababaje cyane abatutsi babahezanguni bo muri FPR kugera kuri Kagame ubwe, kuburyo Dr Bizimana Jean Damascene yabitangaje adaca ku ruhande avugako bibabaje kuba hari Radio ikoreshwa n’umucikacumu unenga Kagame na FPR, we (Jean Damascene) yitako ari abacunguzi b’abatutsi. Si ibyo gusa, abatumirwa batandukanye uyu mubyeyi yagiye atumira kuri iyi Radio Ubumwe bagiye batera ikibazo gikomeye agatsiko ka FPR kuko kenshi babaga bava mu mpande z’abanyarwanda FPR ihora ibibamo amacakubiri kugirango bakomeze kuryana; uko guhuza abanyarwanda FPR ibibonamo umugambi wo kuyisenya burundu!

Byarushijeho kujya irudubi ubwo Madame Espérance yagiranaga ikiganiro kuri radiyo Ubumwe n’umukobwa wa Prezida Habyarimana Juvenal ndetse akaba yaranyiranye ibiganiro n’abandi bantu bakomoka mu miryango ifite abantu bayo baguye mu ndege yahanuwe na FPR ikaba intandaro ya genocide: ibi byose byatumye Madame Mukashema ikibazo ke kigarukwaho mu manama y’abagize agatsiko ka Kagame, rurangiza ikaba yarabaye ikiganiro aherutse kugirana na Aimable Karasira. Umwe mubaduhaye amakuru yatubwiyeko nyuma y’iki kiganiro habaye amanama atandukanye muri FPR kugera ubwo François Ngarambe avuzeko ikibazo cya Mukashema Esperance kigomba kwihutishwa ngo kuko yarengereye ubwo ageze mu bacikacumu bari imbere mu gihugu.

Zimwe mu ngamba zafashwe ni uko mu Buhorande, igihugu uyu mubyeyi atuyemo, hashyirwa ambasaderi washobora guhangana n’iki kibazo, ambasaderi ushoboye gusakuza ndetse no kuba yashukashuka urubyiruko rw’abanyarwanda ruba i Burayi, ikindi akaba umuntu woroshye ku buryo inzego z’ubutasi za Leta y’u Rwanda zimukoreramo atazibangamiye na gato kabone n’iyo ibyo zaba zikora byamujya ku gatwe kuko mu biteganywa harimo no kuba uyu Mukashema Esperance yavutswa ubuzima bwe, guharabikwa, n’ibindi nk’ibyo bisanzwe bimenyerewe mu kazi k’inzego z’ubutasi za Leta y’u Rwanda ku banenga imikorere mibi ya FPR.

Nduhungirehe rero akaba yaragaragaye nk’uwujuje ibikenewe cyane ko yari yarabigaragaje ubwo yari ambasaderi mu Bubilig. Ikindi akaba azwiho kurimanganya ku kibazo cya genocide kuko ari no ku isonga ry’abasabye umuryango w’abibumbye, LONI, ko Genocide nyarwanda yahindurwa ikitwa Genocide yakorewe abatutsi gusa. Ubucabiranya no gupfukamiriza mu bazungu yerekanye i New-York icyo gihe FPR ikaba ibona bwayifasha mu guharabika, gusenya no kwandagaza umucikacumu Mukashema Esperance na Radio Ubumwe. Nduhungirehe ubwe kandi akaba yarijeje shebuja ko azakora ibishoboka byose agacecekesha madamu Mukashema Esperance. Ngayo ng’uko. Abanyaranda bari i Burayi cyane cyane mu Buhorande by’umwihariko Esperance Mukashema ni ukuba maso kuko muby’ibanze bizanye Umwuzukuru wa NGURUBE harimo kubasenya ndetse no kuba mwahabwa utuzi twa munyuza bibaye ngombwa.

Agapfa kaburiwe ni impongo. __ Ngarukiye François, Butare/Rwanda__

mercredi, juillet 22 2020

AMASHUMI AFATANYIJE NA BIRUKA MUGUSENYA OPPOSITION NYARWANDA YATANGIYE KWIGARAGAZA !

Chantal_Mutega.jpg

Nk’uko twabibasezeranije mu nkuru zacu ziheruka, urubuga rwanyu HYPERLINK "http://www.kivu.fr" rukomeje kubabera ijisho ribarebera aho benshi mutagera kandi rikabereka na mwe mpirimbanyi muri imbere ku rugamba aho mukwiye gushishoza kurushaho, hato tutazibuka ibitereko twasheshe. Uyu munsi nabwo twifuje gukomeza kuburira abo mu mpuzamashyaka ya MRCD. Impamvu ntayindi ni uko intarumikwa za FLN (tuzifatiye iry’iburyo kandi) zikomeje kuba umuzigo ukomeye kuri FPR-KAGAME bityo nabo bakaba bataryama kugera ubwo bazagera ku mugambi wo kuzisenya binyuze mu nzira izo ari zo zose.

Tutabatindiye rero basomyi bacu, muribukako ubushize twabagejeho imikorere ya Dr Biruka Innocent mu mugambi wo gusenya opposition nyarwanda. Nyuma y’aho Kigali imenyeye ko imikorere yayo n’uyu mugabo nta musaruro ufatika byatanze, inzego z’ubutasi za leta y'u Rwanda zamusabye kuva mu itangazamakuru nk’uko yari asanzwe amenyerewe mu kwandika cyane cyane yifashishije imbuga nkoranyambaga (ajijisha ko yanga FPR nk’uko bimeneyerewe kuri benshi). Iki cyemezo cyafashwe kugirango abantu badakomeza gukurikirana uko bari kumunga opposition, niyo mpamvu twifuje kubigarukaho kugirango ubu butegetsi bw’igitugu bumenyeko amanyanga yabwo yose yavumbuwe.

Amakuru ikinyamakuru cyanyu cyabashije kubona adashidikanywaho nuko Dr Biruka ubu mumikorere mishya yasabwe kutigaragaza akajya akorera inyuma y’abandi bantu, ariko nabo bakaba batoranijwe na Danny Munyuza cyangwa se Biruka ubwe akavuga abo atekereza yakoresha noneho Munyuza akabemeza. Twababwirako impamvu Danny Munyuza ari we uha amabwiriza Biruka ari uko ari we ushinzwe ikibazo cy’u Burundi mu nzego z’ubutasi z'u Rwanda. Aha murumva impamvu bifuza kujijisha ko FLN haraho ihuriye n'igihugu cy’u Burundi. Nibiba ngombwa tuzabigarukaho igihe tuzaba tumaze gusesengura neza niba nta ngaruka mbi inkuru yacu yagira kuri aba basore n'inkumi bashinze ibirindiro muri Nyungwe.

Tugarutse ku nkuru yacu nyirizina rero ubu mu bantu Dr Biruka ari gukoreramo bya hafi, harimo uwitwa Madame Chantal Mutega Alias Mukamana (Impamvu yaka kazina nayo tuzayigarukaho igihe twasanga ntacyo byabangamira ku rugamba rw'impinduramatwara abanyarwanda barimo). Uyu Madame Chantal Mutega akaba akoreshwa bya hafi na Dr Biruka Innocent mu bikorwa bitandukanye harimo no gushaka ibimenyetso byazatuma Kigali ihamya Leta y'u Burundi icyaha cyo gufasha abarwanya ubutegetsi bwa FPR-KAGAME. Nkaba nsaba abakorana nawe kugira ubushishozi buhagije ejo batazagwa mu ruzi barwita ikiziba. Ngira ngo mwabonye ko mu butumwa bwo gutanga umutwe wa MRCD ku mbehe byarangiye CNRD ivuye muri iyo mpuzamashyaka.

Turakomeza rero gusaba MRCD kuba maso kuko umwanzi ntahuga cyane ko agomba gukora ibishoboka byose umuriro ukagumya kwaka muri opposition. Abakunze gukurikira ibiganiro uyu mudamu ayobora kuri Radio Ubwiyunge muzumva uko abaza ibibazo asesereza, yifuzako abatumirwa bakoresha imvugo zicanishamo abantu. Urugero rwa vuba ni ikiganiro aherutse kugirana na Nyakubahwa General Jeva aho yavugaga ku kiganiro mbwirwaruhame giherutse gukoreshwa na MRCD. Amakuru twabonye ni uko hari bamwe muri CNRD bifuzagako ibiganiro bya politike byajya bisubizwa n'abanyapolitike b’ abasivile ariko Mutega yarabyanze . Ibi akaba atarabikoze kubera urukundo cyangwa ubundi bushishozi ahubwo ari ukugirango bagumye guha CNRD isura y'uko ari ishyaka rya Gisirikare kandi ririmo abasirikare badakozwa imikoranire n'abanyapolitike.

Abatazi uyu Chantal Mutega twababwirako nyuma yo kuba mu ishyaka rya FPR yaje kujya mu ishyaka ishema rya Padiri Nahimana Thomas aho yanabaye MINISITIRI muri ya Gouvernement ikorera mu buhungiro. Chantal Mutega alias Mukamana yaje kuvamo ku mpamvu zidasobanutse ajya muri RRM aho yavuye yirukanwe burundu, ubu akaba abarizwa muri CNRD Ubwiyunge. Uku kuzenguruka mu mashyaka kandi akaba abihuje na Dr Biruka nk’ uko twabibabwiye mu nkuru yacu y’ ubushize. Lisite y’ abantu bazenguruka mu mashyaka batagira aho bamara kabiri ni ndende, kandi bose iyo ukurikiye baba bakorana, ibiyabakuramo nubwo biba bizwi cyane na bene byo ariko twe tubona ko bagenda bavumburwa nyuma y'uko baba bafite missions za Kigali.

Ni gute wazenguruka amashyaka yose nta nyungu ubifitemo? Uramutse ubuze aho wanyuza ibitekerezo byawe kuki utashinga iryawe aho kugira ngo ujye gutobera abandi? Ni byinshi twamuvugaho ariko reka duhinire aha gusa dusaba opposition nyarwanda kubamaso bakirinda kuba bagwa mu mitego ya FPR. Turasaba cyane abanyamashyaka kwitondera ababarimo baba bameze nka ba bandi barwubatse ku mutwe. Bafite missions nyinshi, MRCD na CNRD mumenye ko mwinjiwe, Dr Biruka afitanye amayeri menshi na FPR mukumunga opposition. Ikintu cyica opposition cyane ni uko batabanza gushungura bihagije abayoboke baza babagana. Twibwirako iyo baza kumenya mbere y’igihe ko umugore wa Dr Biruka n’abana be bigaramiye mu rwa Gasabo nta nkomyi batari kumwibeshyaho.

BIRACYAZA

mercredi, juillet 8 2020

Dr BIRUKA KU ISONGA RY’ABAGOMBAGA GUHA FPR UMUTWE WA MRCD KU MBEHE

Biruka.png Turabaramukije basomyi bacu; nk’uko twabibasezeranije ubushize kuwa 28/06/2020 mu nkuru yari ifite umutwe ugira uti « Dr Biruka Innocent mu mugambi wo kugonganisha u Rwanda n'u Burundi » aho twasabaga ishyaka rya CNRD kimwe na opposition yose kuba maso kugirango hatagira utoba ibikorwa byiza by'impinduramatwara biyemeje, akaba yabatobera yitwikiriye inshingano yaba afite mu ishyaka; uyu munsi turagaruka kuri uyu Dr Biruka benshi bamenyereye mu nyandiko ze zishishikariza abantu gusezerera ubutegetsi bwa FPR Inkotanyi mu gihe itohoza twakoze rikomeje kutwereka ko ibikorwa akora yabyumvikanyeho na FPR. Dr Biruka FDU yamubonye kare ihita imusezerera. Imyitwarire ya Biruka muri FDU yarangwaga no gushaka ko ishyaka rigendera kuri we, uko abona ibintu, ntiyemere na gato kugendera ku murongo n’ amabwiriza bya FDU. Yavuye muri FDU yagukira muri CNRD ari naho yakuye itiki yo kwinjira muri MRCD ubwo iyi mpuzamashyaka yari imaze kuvuka. MRCD imaze kujyaho, Kigali yamubwiyeko ko kugirango ikizere kizagaruke ari uko ibyo atagezeho muri FDU yabikomereza muri MRCD. Mu buryo bwa rusange uyumunsi turabagezaho inshingano n'akazi Innocent Biruka yari yashinzwe na FPR muri MRCD.

Dusubiye inyuma gato, twabamenyeshako uyu mugabo atangira gukorana na FPR atari abyishimiye akaba yarabyinjiyemo by’amaburakindi bikarangira abyirundumuriyemo. Muti Byagenze gute rero: Kimwe n'abandi banyarwanda cyane cyane b’abahutu Dr Biruka yahuye na ya ntare FPR imaze imyaka 26 ikangisha abahutu yitwa Genocide yakorewe abatutsi . Dr Biruka nk’umuntu wakoranye bya hafi n’abantu bari bakomeye muri gouvernement y'Abatabazi (abato nabibutsako ari gouvernement yagiyeho indege ya President Habyarimana imaze guhanurwa ), FPR yaramwegereye imubwirako aregwa genocide ndetse imwereka n’ibimenyetso bimwe ifite bigoye kwisobanuraho cyangwa guhakana kuburyo Dr Biruka yabonye byanga bikunda bitazamugwa amahoro, yemera ibyo bamusaba. Ni bwo yatangiye gukorana nabo cyaneko bamwizezaga n’izindi nyungu na we yabibonamo.

Muri MRCD uyu mugabo yarafite ubutumwa bwo gukora ibyo ashoboye byose agakurura ubwumvikane bucye hagati ya Paul RUSESABAGINA na Faustin Twagiramungu bityo bikarangira hagize igice kimwe kijya kuri Twagiramungu ikindi kuri RUSESABAGINA. Ibyo kandi byari gutuma havuka umwuka mubi muri opposition, gucika intege kw’abaturage baba babari inyuma, no guhangana ku buryo n'ingabo za MRCD zashoboraga kwisanga muribyo bice zigacikamo kabiri. Dr Biruka mu mwanya w’ ubuyobozi yararimo muri MRCD yibwiragako azabishobora. Amakuru twabashije kubona ni uko yagendaga yegera abantu batandukanye mu mashyaka agize MRCD, bamwe akabaha n’amafranga rwihishwa, kugirango abategure kuzacagagurana umunsi umuriro uzaba watse. Ibi bikaba ariko bitaramuhiriye. Amakuru twabonye nuko aba basaza bombi kubera gukorana bya bugufi, imigambi ya Kigali itashobotse, ahubwo bikaba byararangiye ishyaka rya CNRD ari ryo ritandukanye na MRCD biturutse kuri ayo makimbirane Biruka n’abantu yagiye yiyegereza bakujije, bikarangira mu by’ukuri ari nkaho abasirikare batandukanye n'abanyapolitike. Ibi rero bikaba bitarashimishije Kigali akaba ari nayo mpamvu mutigeze mubona i Kigali bishimira cg ngo bamamaze ibibibazo byavutse muri MRCD nk’uko basanzwe babigenza iyo hari agakomye muri opposition. Dore impamvu tuvugako ntacyo Biruka yagezeho:

''1. Kigali yabonye ko abasirikare batacitsemo ibice bityo bakaba bashobora kugirana ibiganiro n'abanyapolitike bagasubirana cg bagashaka andi mashyaka ya politiki bakorana ibi bikaba ntacyo byafasha FPR.

2. Kigali yabonye ko abanyapolitike b’amashyaka atatu RDI, PDR na RRM bagumanye (mu butumwa Dr Biruka yari afite kwari ugukora ibishoboka byose RRM igasenyuka, abatutsi n'abahutu bagasubiranamo. Niyo nkomoko y’imvugo zimwe zibasira abatutsi zakunze gukoreshwa na Biruka nabantu bamwegereye, burya si urwango baba banga abatutsi gusa, ahubwo kari akazi n’ubwo benshi basa n’abakinjiyemo baherekeje Biruka batabizi).

3. Kuba aya mashyaka atatu akiri hamwe FPR nta nyungu yabibonyemo kuko ashobora gukora igisirikare cyayo cyangwa agafatanya n’indi mitwe ya Gisirikare. Ubu twandika, amakuru dufite ni uko aya mashyaka ari gukora ijoro n'amanywa ngo ibi bitungane vuba hashoboka. '' Ibi rero byose FPR irabizi neza, kandi na Biruka arabizi.Tugasanga rero opposition idakwiye kwirara cyane cyane MRCD. Nubwo haba hatahiwe andi mashyaka, ariko MRCD umutwe wayo nturagera ku mbehe, Kandi ngo muri CNRD ishyamba si ryeru. Biruka akeneye gutanga ingurane ya buriya bushuti bwe n’ abahoze bayoboye gouvernement y’abatabazi bakundaga kwita guvernema Kambanda. Ntabwo rwose Kigali yigeze yishimira ibibazo byabaye muri MRCD kuko atariko yari yabipanze. Reka tubamenyeshe ko ibitutsi Biruka yatutswe na Dany Munyuza ko ari igicucu, ko akazi kamunaniye ndetse akamwibutsako Dossier ye ntaho yagiye ari byo byatumye Dr Biruka yihutira gushaka uko yakwatsa umuriro hagati y'u Rwanda n'Uburundi ngo arebeko yahosha uburakari bwa Kagame warumaze gutakaza position yose yabasirikare muri Nyaruguru, ariko kandi kubera igihunga yabikoze ahubutse atabanje kubyiga neza nkuko mwabibonye munkuru yacu y’ ubushize.

Amahoro kuri mwese mudukurikira

Karinganire Aimé/ Uvira

dimanche, juin 28 2020

UWITWA DR. BIRUKA INNOCENT MU MUGAMBI WO KUGONGANISHA UBURUNDI N'URWANDA

Innocent_Biruka.png

Urugamba rw'impinduramatwara mu Rwanda rugeze mumahina ariko abantu bagomba gukanura cyaneeee Kagame na Munyuza nabo ntibasinziriye !__ __'' Taliki 27/06/2020 RDF yavuzeko hari abasore bayikubise ikinyafu iyo za Nyaruguru yongeraho bwabushotoranyi bwayo bwo kuvako abayikubise baturutse i Burundi nyuma bakongera bagahungirayo. Biratangaje kumva abarundi bari biriwe bashyingura Nyiricyubahiro umuhisi Président Nkurunziza (RIP ) baregwa kujya gutera u Rwanda n’igitaka cyo ku mva yuwo bakundaga kitar cyika (effondrer), ibirero sigitangaza kuko Kagame amaze iminsi ashaka impamvu yatera uBurundi igitangaza nukubona harabantu bomuri opposition bahita bashimangira icyo kinyoma cyoguha icyuho Kagame mu guhungabanya u Burundi.



Amasaha make nyuma y'itangazo rya Kigali nabonye ubutumwa mbwohererejwe n’ inshuti yanjye aho Dr Innocent Biruka, umunyamabanga mukuru wa CNRD yavugagako ari FLN zateye i Nyaruguru nkuko mububona kwifoto, nk’umuntu uri mu buyobozi bukuru bwa CNRD nabonyeko byaba arukumubeshyera atakwirakwiza ubutumwa nkubwo budasobanutse ahubwo bushobora gushimangira ibinyoma bya Kigali ko abateye bavuye mugihugu cyuburundi cyaneko na Leta y'u Burundi mwitangazo ryayo ibihakana, ibi byatumye nshaka kumenya niba numero yakwirakwije ubwo butumwa ari iya Dr Biruka koko nkuko hariho nifoto ye ariko nkumva wenda aruwamwiyitiriye kuko numvaga umuntu wumu Dr atahubuka gutyo ariko natangajwe nogusanga ariwe koko ndetse akaba yari yabuhaye abantu benshi batandukanye.

Ibi byatumye nshaka kumenya uyu Biruka uwariwe ntangazwa nogusanga ariwe pfundo ryubwumvikane buke tumaze iminsi twumva muri MRCD aho ishyaka rya CNRD ubu rimaze gutangaza ko ryavuye kumugaragaro mwiyo mpuzamashyaka mwijwi rya General Hamada mukiganiro yakoze kuri Radio ya CNRD.

whatsap_Biruka.jpg

Uyu Biruka amakuru nagezeho nasanze aringombwa ko abantu bamumenya bityo na CNRD arimo ikitonda kuko ashobora kuba arigatumwa nayo ejo tukazumva yayishwanyaguje :

1.Biruka yaje muri CNRD amaze kwirukanwa muri FDU aho yashinjwaga akajagari noguteza umwuka mubi mwishyaka bakaba batarashyiraga amakenga uwo akorera kuko ngo hari ibimenyetso byinshi byatumaga bamukeka ko akorera FPR mugusenya opposition

2.Biruka muri MRCD yagiye atambamira imikorere ya organisation kugera nubwo yagiye asohora amatangazo agakora nibikorwa agambiriye kuburizamo ko ubuyobozi bwa MRCD bwavugana n'itangazamakuru mpuzamahanga ngo burisobanurire I byubwicanyi ingabo za RDF zabaga ziri gukorera muri Congo

Nibyinshi wenda tuzabigarukaho nibiba ngombwa gusa harageze ko opposition yijonjoramo ibihato Kalinga igenda iyitega

Twese hamwe tuzatsinda

Karinganire Aimé /Uvira

mercredi, février 13 2019

Amabanga y’ubuzima bwa perezida Paul Kagame, urugamba rwa RPA n’ingoma ya RPF

• Ngo yari agiye kuba umupilote • Ibibazo bikomeye yahuye nabyo aza mu Rwanda • Yanywereye muri Hotel Kiyovu bwa mbere afite imyaka 20

Ntibyoroshye ko buri wese abasha kubona umwanya wo gusoma igitabo cy’impapuro 200 cyangwa izirengaho; n’uwabona uwo mwanya ashobora kugira ingorane zo kutabasha gusoma icyo gitabo bitewe no kutamenya ururumi; n’uwaba azi indimi zombi (Igifaransa, Icyongereza n’ikinyarwanda) hari igihe atabasha kubona icyo gitabo yifuza gusoma. Nk’uko twabyiyemeje mu kinyamakuru Ihame tuzajya tubasomera ibitabo tugeze kubasomyi bacu incamake y’ibikubiyemo. Mu ncamake tuzajya tugerageza gusangiza abasomyi bacu ibyo batari bazi ibikubiye muri ibyo bitabo. Tuzahera ku bitabo bishishikaje byanditswe n’abanyarwanda.

Uyu twabahitiyemo kubagezaho amabanga 30 y’ubuzima bwa perezida Paul Kagame, urugamba rwa RPA n’ingoma ya RPF; nk’uko yabyihishuriye umwanditsi Stephen Kinzer akabyandikamo igitabo yise “A Thousand Hills: Rwanda’s Rebirth and the Man Who Dreamed It.” Iki gitabo kirimo amabanga menshi utari uzi ku buryo kuyamenya biteye amatsiko menshi.Birumvikana ko hari ukwivuga ibigwi kwa Paul Kagame. Reka ntabarambiye duhere ku ibanga rya mbere nk’uko yabibwiye uwanditse iki gitabo.



Ibanga rya 1:

Amateka ya Paul Kagame atangira tariki 06 Ugushingo 1959, ubwo umwami Mutara III Rudahigwa yamenyaga ko ubuzima bw’umuryango w’iwabo wari mukaga akaboherereza imodoka ye ngo ijye kubakura aho bari batuye i Tambwe muri Gitarama ikabazana ibwami i Nyanza. Ubwo hari hashize iminsi 3 hatangiye ubwicanyi. Kuri uwo munsi bari batewe n’amagana y’abahutu bitwaje ibyuma, imihoro, amacumu n’ibindi. Iyi modoka ikiri mu nzira iki gitero cyamenye ko ari imodoka y’Umwami ije guhungisha umuryango w’iwabo wa Paulo Kagame (HE) cyane ko imodoka zari zikiri nkeya icyo gihe. Igitero cyahise cyihutira gutanga iyo modoka ariko ntibyakunda baje kuhagera umushoferi yamaze kujyana uwo muryango wose. Paul Kagame, bashiki be n’abavandimwe, n’ababyeyi be baba barokotse ubwicanyi batyo. Nyuma y’ibyumweru 8 bari aho ibwami Nyanza, nyina wa HE (Asteria) yaje gufata icyemezo cyo gusubira murugo i Tambwe kuko ubwicanyi bwasaga naho bwahosheje. Nyuma y’amezi 6 gusa batashye, hongeye kuba ubwicanyi bongera gutera iwabo wa HE, bongera guhungira ibwami ariko kuri iyi nshuro nyina wa HE yari yamaze gufata umwanzuro wo guhunga bityo ahungira mumajyaruguru y’u Rwanda hafi y’umupaka wa Uganda muri bene wabo bari bahatuye. Se wa HE, Deogratias, wari umaze iminsi atari iwe, aha mumajyaruguru niho yaje gusanga urugo rwe nawe muburyo bwihuse yemeza ko bagomba kwambuka bagahungira Uganda. Bambukanye ibikapu bike birimo imyenda y’abana. Ibanga rya 2: Bakimara kwambuka umupaka ubuyobozi bwa Uganda bwaje kubafata bubatwara ahitaruye umupaka w’u Rwanda, aha Uganda baje kw’isanga muzindi mpunzi zibarirwa mubihumbi cumi birenga. Buri nyuma y’icyumweru cyangwa bibili babahaga iposho rigizwe n’ibishimbo n’ifu;indi minsi byabasabaga kwishakira imibereho. Bene wabo basigaye mu Rwanda baje kubafasha gutwara bashiki ba HE 2 bakabajyana iburayi. HE uko ababyeyi bari babasigaranye ari 4 -abakobwa 2 n’abahungu 2bafashaga kuvoma no gushaka inkwi.



Ibanga rya 3: Aho batuye bwa mbere mu nkambi y’impunzi muri District ya Ankole,Paul Kagame yaje kuhamenyanira n’umwana witwaga Fred Gisa Rwigema kugeza ubwo baje kwimukira muri District ya Toro. Abantu benshi bacyekaga ko bavukana kubera ukuntu batatandukanaga, aho umwe yabaga ari akenshi niho nundi yabaga ari. Kimwe mubintu bakundaga icyo gihe ni kumva inkuru z’urugamba rw’inyenzi n’andi mateka kuko kenshi bakundaga gusanga umwe mubasaza bari bararwanye intambara y’inyenzi babanaga aho mu nkambi akababwira inkuru z’uko urugamba rw’inyenzi rwagenze. Kumva izo nkuru z’ibitero by’Inyenzi zo mu 1960, akenshi, buri wa gatandatu Kagame na Rwigema bajyaga murutoki bagakina bigana ibitero by’Inyenzi; bifashishije imitumba y’insina nk’imbunda. Nubwo bari inshuti magara mubwana bwabo, Kagame na Rwigema bari bafite itandukaniro ritari rito. Dore uko uyu mwanditsi avuga, k’urupapuro rwa 13, kuri iryo tandukaniro :”Paul was highly intelligent but sullen and withdrawn, liable to explode and fight at any moment. He rarely smiled and projected such an air of seriousness that even older people curbed their rowdiness and rough language when he entered a room.” Tugenekereje n’ukuvuga ko Paul Kagame, mu bwana bwe yari azi ubwenge atuje ariko agaragara ko yagira amahane ashotowe.Yasekaga gake cyane kandi agaceceka cyane kuburyo byabangamiraga abantu bakuru. Naho kuri Fred Rwigema, uyu mwanditsi aragira ati:” Fred was exuberant and charismatic.His ready grin and outgoing manner won him many friends. He was handsome, suave and seductive, unlike his thin, gangly friend.Girls flocked around him and boys wanted to be like him.” Tugenekereje bivuze ko Fred, we, yasabanaga na bose akarangwa n’ibineza neza n’igikundiro kuburyo abakobwa bamukundaga cyane bakamwirukaho n’abasore bakumva bifuje kugira igikundiro nk’icye.

Ibanga rya 4: Abana bose b’impunzi z’abanyarwanda zigaga mu nkambi; Paul Kagame yaje kugaragaza umurava mumyigire bituma ageze muwa gatatu aza kwemererwa kwiga mu ishuli ryiza rya Rwengoro Primary School ryari kukilometero 1 n’igice uvuye mu nkambi aho yari atuye. Yarangije afite amanota ya mbere mu karere yari atuyemo.Ibi ntibyari byoroshye kuko abana bose b’abanyarwanda boherezwaga kwishyuri kugira ngo bige bashizeho umwete bazabashe gucyura ababyeyi babo i Rwanda. Ayo manota meza yabonye yamufashije guhabwa ishuli muri rimwe mumashuri meza yisumbuye yo muri Uganda ariryo Ntare School. Gusa ameze kugera muri iyi primaire yaje gutangaza abantu kuko atari akishishikajwe cyane no kwiga. Ku myaka 15 yaje gupfusha papa we. Mu mashuri umwe mubiganye nawe yatangarije uyu mwanditsi ko Paul Kagame yabanzaga gutekereza cyane kubintu mbere y’uko agira icyo akora. Mu mwaka 1976, undi muntu wari ingirakamaro cyane mubuzima bwe, inshuti ye magara Fred Rwigema, yaje kuburirwa irengero. Ubushake buke bwo kwiga byatumye ahagarikwa ku ishuri bibangombwa ko ajya kurangiriza amashuri ye kuri Old Kampala Secondary School, aha byari bimaze kugaragarira benshi ko ari indwanyi kandi witeguye kurwanya umuntu wese wagaragazaga ko adakunda abanyarwanda. Dore uko yabibwiye Stephen Kinzer k’urupapuro rwa 15:”I started feeling, in my thinking and whole being, very rebellious. I wanted to rebel against everything in life. I felt some kind of undefined anger. There was something I wanted to overcome, but I didn’t know what it was.”

Tugenekereje aragira ati: numvaga, mubitekerezo byanjye no muri jye, nigometse. Numvaga nagumukiye buri kintu. Niyumvagamo umujinya ntabasha gusobanura. Hari ikintu numvaga nshaka kugeraho ariko ntazi mubyukuri icyo aricyo. Ibanga rya 5: Ukwezi kumwe nyuma yo kurangizanya amanota atamushimishije, amashuri yisumbuye Paul Kagame yigiriye inama yo gusubira mu ishuri kugira ngo agerageze ashake uko yabona amanota meza. Kuko byasabaga amafaranga yagiye Kampala gushake mwene wabo wabagayo kugira ngo amugezeho icyo kibazo, uwo nyirasenge ntacyo yamumariye arataha. Yaje kumenya ko hari undi mwene wabo wafashaga abanyarwanda kubona buruse zo kujya kwiga mubusuwisi (Switzerland) ajya kumusaba ko nawe yamufasha akabona iyo buruse. Uyu nawe ntacyo yaje kumumarira kuko yaje koherezayo abandi bana batatu, Paul Kagame arasigara. Paul Kagame yabibwiye uyu mwanditsi muri aya magambo: “Yoherejeyo abandi bana batatu kujya kwiga. Ntabwo ari uko bandushaga amanota meza ahubwo n’uko aribo yiyumvagamo. Birashoboka ko iyo nza gukomeza kumutitiriza no kumuhatiriza nanjye yari kumfasha nkagenda. Muri kamere yanjye sinkunda gutitiriza no guhatiriza.”

Uburyo bwa gatatu bwaje kumushishikaza n’itangazo rya East African Airlines ryo mu mwaka 1977 ryashakaga abapilote bashya icumi. Mubasabye iyo myanya barenga ijana Paul Kagame yaje gutsinda ikizami bahawe aboneka muri abo icumi bari bakenewe. Nabyo ntibyamuhiriye kuko umuyobozi w’icyo kigo yaje kumusohora nyuma yo kumwitegereza agasanga ari umunyarwanda amubuza kubona uwo mwanya yari yatsindiye wo kuba umupilote utwara indege. Amaze kuzuza imyaka 20, muburyo butoroshye yaje gutega tagisi aza mu Rwanda i Kigali ari kumwe n’umwe muri bene wabo wari avuye kwiga muri Czechoslovakia. Uru rugendo ntirwabaye rwiza kuko rwaje kubaviramo gufungwa igihe kirenze umwaka mu Rwanda. Amaze kurekurwa yatangiye gutembera muri Kigali yari mu nkuru. Nkuko yabitangarije uyu mwanditsi, yakundaga gutemberera muri Hotel Kiyovu akicara wenyine akanywa fanta. Aha muri Hotel Kiyovu hakundaga kunywera abayobozi, abanyepolitike, n’abapolisi bityo byatumaga ahamenyera amakuru bitewe n’ibiganiro byabo bahanyweraga. Kuri iyi nshuro ya mbere yahamaze ibyumweru bitandantu. Nyuma y’umwaka yaje kongera kugaruka mu Rwanda; kuri iyi nshuro yageze no mubiturage. Nibwo yatangiye kugira igitekerezo cyo gutaha mu Rwanda ndetse atangira kugiganiriza bagenzi be b’impunzi banibaza icyo bakora kugira ngo bacyure ababyeyi babo. Mu gihe yari acyibaza byinshi kucyakorwa kugira ngo bave mubuhunzi yaje kumva inkuru nziza. Iyo nkuru yamumenyeshaga ko Fred Rwigema akiriho kandi ko yamushakaga ko amusanga Fort Portal. Atazuyaje Paul Kagame yamusanzeyo, amubwira ko abantu ba Yoweri Museveni aribo baje kumusaba ko bafatanya urugamba rwo guhirika umunyagitugu Idi Amini. Uku kongera guhura kwabo Paul Kagame yabibwiye uyu mwanditsi ati:” guhura kwacu kwaranzwe n’ibyishimo umuntu atabona uko asobanura. Sinzi mubyukuri uko nabisobanura gusa byari bishyushye. Byari ibintu byihariye.Ntanumwe muri twembi yabitekerezaga, birashoboka ko Fred yumvaga azasanga narapfuye. Nanjye numvaga ntazongera kubona Fred. Byari ibintu bishishikaje cyane. Twamaze igihe kinini turi kumwe, tuganira byinshi bitandukanye, tunararana mucyumba kimwe. Twari dufite byinshi byo kuganira.” Paul Kagame yaje kujyanwa mumahugurwa ya gisirikare muri Tanzania ayamaramo umwaka urenga.

Ibanga rya 6: Tariki 6 Gashyantare 1981, nyuma ya sasita z’ijoro ingabo za Yoweri Museveni zagabye igitero cyabo cya mbere k’umugi wa Kabamba, iki gitero cyari kigizwe n’abasirikare 27 bafite imbunda na 14 badafite ibirwanisho. Bose uko bari 41 harimo abanyarwanda 2 bonyine aribo Paul Kagame na Fred Rwigema. Iki gitero cyatumye babasha kubohoza bimwe mubikoresho bya gisirikare bari bakeneye. Ijoro ryakurikiyeho bateye ikigo cya polisi babasha kwigarurira ububiko bw’intwaro zigendanwa. Ibyo bitero ninako byakomeje mubyumweru 8 byakurikiyeho. Muri iyi ntambara niho yaje kugaragaza ko ashobora gukora neza akazi k’iperereza(intelligence work) aza kubifashwamo n’uko yari acecetse (adakunda kuvuga menshi) ariko agira amatsiko, agashishoza, azi no gusesengura. Ntibyamutwaye igihe kinini Museveni abimukundire ndetse amushinge kuyobora uru rwego rw’iperereza(intelligence). Paul Kagame yabwiye uyu mwanditsi Stephen Kinzer nk’uko bigaragara k’urupapuro rwa 45 ati:”Aka kazi kansaba kugenda ibilimetero byinshi. Rimwe na rimwe noherezwaga mubilometero birenga 200, ngiye gushaka abantu bo kudufasha cyangwa ngiye gushaka ahantu heza hari ishamba ingabo zishobora kwihishamo. Nagombaga kubanza kwiga neza aho hantu nkamenya niba tuzahabona amazi ahagije, tukahabona ubwihisho cyangwa niba abantu baho bashobora kutuyoboka. Nashoboraga kuhamara iminsi, ibyumweru cyangwa amezi ndi jyenyine cyangwa mperekejwe n’abasirikare bake….

Muri ako kazi twahuriragamo n’ibintu byinshi cyane. Hari nk’igihe twashoboraga kuba turi nko mubilometero 300 y’aho dukambitse tukazamenya ko hari ingabo ziri muri Units runaka zasubiranyemo cyangwa se zihanganye n’umwanzi. Nahitaga noherezwayo ngo njye kureba uko byifashe mbashe no gusubiza ibintu k’umurongo…. Hari n’igihe twagendaga mumihana bukaducyeraho tutaragera ahantu hacu ho kwihisha. Twahuraga n’abantu bakadutahura bagatangira kutuvugiriza induru. Twarabafataga tukabatera ubwoba ko nibakomeza kutuvugiriza induru dushobora kubica. Twarabashoreraga urugendo rurenze amasaha 2 twagera aho dushobora kubona ubwihisho tukabirukana ngo batahe.”

Baje gufata Kampala tariki 26 Mutarama 1986 bamaze kugira ingabo 15,000 muri izi ngabo 500 bari abanyarwanda. 1979 abanyarwanda bari barashinze igisa n’ishaka bise ‘Rwandan Refugee Welfare Foundation’. Iyi RRWF niyo baje guhinduramo RANU mu mwaka wa 1980. Mu Ukuboza 1987 mu nama yabereye i Kampala, RANU baje kuyihindura izina iba RPF Inkotanyi.

Kuwa 10 Kamena 1989 yashinze urugo na Jeanette. Mu gihe yari muri gahunda z’ubukwe yatangiye kubona za raporo zimumenyesha ko President Museveni arimo ategura kumwohereza mumahugurwa ya gisirikare muri Nigeria. Fred Rwigema nawe yaje kumenya ko nawe Museveni ategura kumwohereza muri America mumahugurwa. Ikigoroba kimwe Fred yagiye kureba Kagame iwe mubiganiro bagiranye Paul Kagame yasabye Fred Rwigema wari umuyobozi wa RPF icyo gihe ko yasaba Museveni kutamwohereza mumahugurwa. Yamubwiye ati:”Dore ugiye muri America nanjye noherejwe Nigeria. Abandi ba ofisiye nabo baroherezwa muburusiya. Urabona ibi ntacyo bigamije”. Basoza ikiganiro amubwira ati: Fred ntugomba kwemera kugenda kuko nk’umuyobozi wa RPF ntugomba kwemera kugenda kuko RPF igomba gukomeza. Ugomba kubwira Museveni ko urushye kubera akazi kenshi ko kuva Tanzaniya na hano mu gihugu kandi ko ukeneye umwanya wo kuruhuka no kwita kumuryango wawe. Natabyumva uhatirize. Umunsi wakurikiyeho Fred Rwigema yagiye kureba Museveni amusaba ko atajya mumahugurwa hanze y’igihugu; ariko Museveni yaramwangiye. Batandukanye Fred amusabye kongera kubitekerezaho.



Umunsi wakurikiye Museveni yohereje abantu kujya kureba Kagame bakamubwira ko agomba kwitegura kujya muri America aho Fred yagombaga kujya mumahugurwa. Akimara kubimenyeshwa yahise ajya kureba Fred iwe amubwira uko intumwa za Museveni zamubwiye. Nkuko yabibwiye uyu mwanditsi Kagame yabwiye Fred ati niba wumva nanjye nakwanga kujyayo umbwire mbihagarike. Ariko Fred yamubwiye ko abyanze nawe byatuma bacyeka byinshi bikagira ingaruka nyinshi kuri RPF. Bimvikana ko igihe cyose azumva bateye azahita agaruka akabasanga k’urugamba. Ageze muri U.S Army Command and Staff College i Fort Leavenworth muri Kansas yasanze impapuro zose zanditse mumazina ya Fred Rwigema, bityo byamusabye gusobanurira abayobozi bicyo kigo ko Perezida Museveni yahinduye gahunda akohereza we. Ibanga rya 7 Kuya 01 Ukwakira 1990, saa kumi za mugitondo, Fred Rwigema ayoboye abasirikare 2,000 hamwe n’abasivili 800 (abakada) bahise bagaba igitero cy’amateka i Kagitumba mu Rwanda. Iyi tariki bayihisemo bashingiye ko hari inama y’abana i New York kandi Museveni na Habyarimana bagombaga kuyitabira. Kwitabira iyi nama byasobanuraga ko Fred wari uyoboye ingabo zo mumajyaruguru ya Uganda kandi akaba yaratangaga raporo kuri Museveni ubwe, kujyana ingabo byari kuba byoroshye kuko ntawundi muri Uganda washoboraga kumubaza aho izo ngabo zingana gutyo azijyanye. Paul Kagame akimara kumva ko bateye yahise ajya kureba umuyobozi w’ishuri amubwira ko ahagaritse amahugurwa kandi agiye guhita ataha Uganda. Uyu muyobozi ntiyigeze abyumva kuko iri shuri rya gisirikare abantu bifuzaga kuryigamo bari benshi kandi ntanarimwe yari yarabonye umuntu usezera atarangije amasomo. Paul Kagame yahise atangira kwitegura kuza k’urugamba gufasha bagenzi be. Atangira gutirura ibikoresho by’ishuri yari yarahawe. Ku munsi wakurikiyeho Paul Kagame yatangiye kumva hari ikintu kidasanzwe ashingiye kumakuru yarimo kumva aturutse Uganda. Yabibwiye uyu mwanditsi muri aya magambo k’urupapuro rwa 66:” Nkurikije amakuru nabonaga natangiye kumva hari ikintu kidasanzwe cyabaye. Sinari ncyumva Fred. Ku munsi wa gatandatu cyangwa wa karindwi nahise mpamagara umuntu Uganda mubaza niba aheruka kuvugana ubwe na Fred Rwigema. Numvaga mfite ibicuro bitari byiza numvaga hari ikintu kitari cyiza cyabaye. Nahise mutuma kujya k’urugamba mu Rwanda kureba Fred akamubwira ko nifuza kuvugana nawe kuri phone. Niba kandi bidashoboka ko tuvugana uze kumbwira ko wamwiboneye ubwawe….Nyuma y’amasaha 24 nahamagaye iyo ntumwa ariko umufasha we ambwira ko ataragaruka. Naje kuvugana niyo ntumwa imenyesha ko Fred yitabye Imana. Namubajije icyishe Fred ambwira ko bigoye gusobanura.

Umufasha wanjye yabonye nahindutse ambaza ikibaye musubiza ko ntacyo. Nanze kumubwira ko Fred yapfuye kubera impamvu zikurikira: nabonye gusakaza iyo nkuru byari gutera ingaruka mbi. Ikindi umufasha wanjye yari kumva ko ubwo Fred yapfuye nanjye ugiye k’urugamba ntakindi kintegereje. Iyo nkuru yaranshegeshe cyane”. Ubutaha tuzabagezaho uburyo Paulo Kagame asobanura: • Uburyo RPF yacitsemo ibice mbere yo gutera; • Ubutendo 4 Kagame avuga yakoze mu rugendo kuva America, • Amagambo ya mbere yabwiwe na komanda wa RPA akigera ku rugamba • Amayeri n’amacenga mashyashya y’urugamba

Source : ihame.org

dimanche, avril 9 2017

Les Nations Unies en voie de reconnaître le « Double génocide » au Rwanda ?

Génocide, Génocide rwandais, Génocide contre les Tutsi, Génocide contre les Hutu, Génocide de 1994 contre les Tutsi au Rwanda au cours duquel Hutu et autres ont été tués, Double génocide… Même si tout ce qui s’est passé ne fait aucun doute et chaque crime se trouve archivé, nous sommes loin d’aboutir à un consensus sur le nom que doit porter une tragédie qui a frappé le Rwanda et qui n’en finit pas de frapper au regard de l’intolérance politique encore croissante dans ce pays.



Autant de dénominations indiquent en fait la complexité de la problématique dont la toile de fond reflète les manigances politiques de portée tant nationale qu’internationale. Le plus récent prénom qui fait jaser s’est greffé dans la Résolution 2136 du 30 janvier 2014 adoptée par le Conseil de sécurité des Nations Unies concernant la paix en République démocratique du Congo et dans la sous-région dans un paragraphe livré comme suit : Libre traduction

«Prenant, avec une profonde préoccupation, note des informations faisant état de collaboration entre les FARDC et les FDLR au niveau local, rappelant que les FDLR constituent un groupe sous sanctions des Nations Unies et dont les dirigeants et membres comprennent les auteurs du génocide de 1994 contre les Tutsi au Rwanda, au cours duquel les Hutus et les autres qui étaient opposés au génocide ont également été tués, et qu’ils ont continué à promouvoir et commettre des meurtres sur base ethnique et autre au Rwanda et en RDC, et soulignant l'importance de régler définitivement le problème de cette menace »… Référence(http://www.un.org/en/ga...



Implications :



À la lecture de ce paragraphe, les milieux proches du Front patriotique rwandais (FPR) crient victoire. De son côté l’opposition indignée crie au scandale. Jusque là, le nom que les Nations Unies avait adopté était « Génocide de 1994 au Rwanda » et la Résolution 58/234 de son Assemblée générale du 23 décembre 2003 instituait le 7 avril comme « Journée internationale de réflexion sur le génocide de 1994 au Rwanda ». Dans un pays où le gouvernement s’est investi pendant deux décennies dans une politique de réconciliation nationale axée sur l’occultation des ethnies allant jusqu’à la criminalisation de tout langage faisant allusion aux différences ethniques, les Nations Unies ne pouvaient trouver meilleure dénomination que « Génocide de 1994 au Rwanda ». Car, depuis 1994, le chiffre symbole de 1 million de victimes assassinées (selon le Programme de communication sur le Génocide au Rwanda et les Nations Unies - http://www.un.org/fr/preventgenocide/rwanda/) semblait apaiser les naïfs prêts à tourner cette page sombre de notre histoire.



Maintenant, le débat ne fait que commencer. La formulation du Conseil de sécurité des Nations Unies qui mentionne « les Tutsi et les Hutu » comme victimes, évidemment à des degrés différents, du génocide de 1994, sans mentionner les Twa, la troisième composante ethnique du Rwanda, soulève beaucoup de questionnements et appelle à la révision de toutes les copies. La nouvelle dénomination arrive à point nommé, alors que le gouvernement rwandais vient de déclarer solennellement que « le génocide au Rwanda a été commis par les Hutu contre les Tutsi, au nom des Hutu », enclenchant par là-même une campagne largement décriée de pénitence des Hutu envers les Tutsi. À l’ère où les statistiques doivent absolument être prises en compte pour étayer les faits, les Nations Unies et leur Conseil de sécurité seront humblement appelés à répartir objectivement le million de morts entre « les Tutsi, les Hutu et les autres qui étaient opposés au génocide. »



Et si un tribunal décidait ?



En août 2010, les Nations Unies rendaient public le rapport d’une enquête réalisée par leurs experts sur les violations les plus graves des droits humains et du droit international humanitaire commises entre mars 1993 et juin 2003 sur le territoire de la République démocratique du Congo. Il en ressort que parmi les groupes ciblés par les crimes figurent les Rwandais d’ethnie hutu qui étaient réfugiés au Congo et que les auteurs de ces crimes étaient Rwandais aussi. On y lit ceci : « Au moment des incidents couverts par le présent rapport, la population hutu au Zaïre, y compris les réfugiés venus du Rwanda, constituait un groupe ethnique au sens de la Convention susmentionnée. Plusieurs incidents répertoriés semblent indiquer la possibilité que les multiples attaques visaient les membres du groupe ethnique hutu comme tel, et non pas seulement les criminels responsables du génocide commis en 1994 à l’égard des Tutsi au Rwanda et qu’aucun effort n’avait prétendument été fait par l’AFDL/APR pour distinguer entre les Hutu membres des ex-FAR et les Hutu civils, réfugiés ou pas. »



Le rapport des experts onusiens dresse l’inventaire des crimes graves commis sur le territoire de la RDC entre mars 1993 et juin 2003 et conclut que la grande majorité des 617 incidents recensés, s’ils faisaient l’objet d’une enquête et d’un processus judiciaire, constitue des crimes internationaux, qu’il s’agisse de crimes de guerre commis pendant les conflits armés, internes ou internationaux, ou de crimes contre l'humanité. Pour le cas des réfugiés hutu, les enquêteurs passent la balle à l’ONU et au gouvernement de la RDC en ces termes : « La question de savoir si les nombreux actes de violence graves commis à l’encontre des Hutu en 1996 et 1997 constituent des crimes de génocide ne pourra être tranchée que par un tribunal compétent. »



Le « double génocide »



Il est évident que les Rwandais qui s’identifient dans les dénominations et rapports des Nations Unies s’enflamment dans leurs amours-propres, chacun essayant de faire ressortir au maximum le statut victimaire qui semble désormais comporter des bénéfices, tout en minimisant ou en ignorant complètement la souffrance de l’autre. Advenant qu’un tribunal soit mis en place et qu’après jugement les militaires d’APR soient reconnus coupables de génocide contre les Hutu, la thèse du double génocide va se confirmer et, par conséquent, le tableau du génocide être redessiné.



La balle est effectivement dans le camp des Nations Unies qui se réservent le droit de considérer ou ne pas tenir compte de ses rapports, mais tout fin observateur constate déjà les signes géopolitiques de la redistribution des cartes. La géostratégie veut que le Rwanda cède la place à la Tanzanie et à l’Afrique du Sud sur le sol congolais.



En tournée dans la région des Grands Lacs, l’ambassadeur des États-Unis chargé de la politique américaine contre les crimes de guerre et crimes contre l’humanité a plaidé le vendredi 7 février 2014 pour la mise en place d’un tribunal mixte et spécialisé pour la RDC en vue de juger les auteurs des crimes graves commis particulièrement dans l’Est de la RDC. Monsieur Stephen Rapp fut Procureur pour le Tribunal spécial pour la Sierra Léone qui a jugé les criminels sierra-léonais et même étrangers, y compris l’ancien président de Libéria Charles Taylor qui purge présentement sa peine de perpétuité.



Fuite en avant du gouvernement FPR



Le retour des termes Hutu, Tutsi et Twa dans le jargon gouvernemental, spécialement à travers le programme « Ndi Umunyarwanda », la culpabilisation collective et la pénitence aussi forcée que maladroite des hauts responsables hutu, est un signe de déstabilisation au sein de la classe dominante tutsi. Longtemps considérés comme seules victimes du génocide au Rwanda, les Tutsi ont aujourd’hui la difficulté de partager le statut de bourreaux avec les Hutu alors que des rapports reconnaissant ces derniers comme des victimes potentielles des Tutsi commencent à sortir des tiroirs.



L’éventuelle mise en place d’un tribunal international pour la RDC auquel fait allusion le Rapport du Projet Mapping représente une véritable épée de Damoclès qui pend sur la tête du FPR. Faute de volonté d’assumer et de réparer les pots cassés, le gouvernement FPR a compliqué la situation en tripatouillant à plusieurs reprises la Constitution et en y insérant des formulations qui l’arrangent au niveau national. Concernant la dénomination du génocide, la Constitution rwandaise votée par Référendum populaire en juin 2003 dit ceci en préambule : « Nous, le Peuple Rwandais, au lendemain du génocide, planifié et supervisé par des dirigeants indignes et autres auteurs, et qui a décimé plus d'un million de filles et fils du Rwanda… » Aucune mention d’ethnie n’est remarquée dans l’ensemble de la Constitution votée par le peuple.



Deux ans plus tard (2005), le deuxième amendement introduit le terme Tutsi dans plusieurs articles et dans le préambule même de la Constitution :« Au lendemain du génocide perpétré contre les Tutsi, planifié et supervisé par des dirigeants indignes et autres auteurs, et qui a décimé plus d’un million de filles et fils du Rwanda… » La constitution ne mentionne pas qui a perpétré ce génocide contre les Tutsi.



Tout compte fait, le retour des termes ethniques dans le langage populaire courant et le rythme actuel de l’introduction des programmes qui brisent le tabou ethnique sont destinés à préparer l’opinion à un certain changement. Tout semble indiquer que, pour boucler la boucle, le préambule de la prochaine version de notre constitution, sous préparation, comportera « génocide perpétré contre les Tutsi par les Hutu. »



Une question que l’on est seulement en droit de se poser reste « À quand la fin des gouvernances aveugles chez nous ?»



Ismaïl Mbonigaba

vendredi, novembre 11 2016

RWANDA : MUSHIKIWABO NGO YITEGUYE KUJYANA MU NKIKO ABAYOBOZI B’UBUFARANSA

U Rwanda rwiteguye kugeza imbere y’ubutabera Abafaransa bagize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, ariko bigakorwa mu nzira zemewe n’amategeko rwirinda kugera ikirenge mu cy’umucamanza Jean Louis Bruguière washyizeho impapuro zita muri yombi abasirikare b’u Rwanda nta n’iperereza akoze.

Mu 2006 umucamanza w’Umufaransa, Jean-Louis Bruguière yakoze raporo yashinjaga bamwe mu ngabo zari iza RPF-Inkotanyi kuba mu barashe indege ya Habyarimana, ashyiraho n’impapuro zo guta muri yombi abagera ku icyenda ariko bikozwe mu buryo bwanenzwe n’u Rwanda.

Mu kiganiro Minisitiri w’Ububanyi n’amahanga akaba n’Umuvugizi wa Leta, Louise Mushikiwabo, yagiranye n’abanyamakuru kuwa Kane tariki 10 Ugushyingo 2016, yatangaje ko biteguye kugeza mu butabera Abafaransa bagize uruhare muri Jenoside yaba urwa politiki cyangwa urwa gisirikare.

Ibi abivuze mu gihe Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside, CNLG, iherutse gushyira hanze amazina 22 y’abasirikare bakuru b’u Bufaransa bagize uruhare muri Jenoside mu Rwanda. Minisitiri Mushikiwabo yasobanuye ko ruriya rutonde rutavuga ko bagiye gutabwa muri yombi ko ahubwo ari inzira imwe y’ubutabera iganisha kuri icyo gikorwa.

Yagize ati “Icyo bisobanura ni uko ari mu nzego za gisirikare z’u Bufaransa ari no mu nzego za politiki, hari abantu bagaragaraho ibimenyetso by’uko bagize uruhare muri Jenoside yabereye muri iki gihugu.” Yakomeje atangaza ko hasohotse amazina y’abasirikare ariko n’ay’abanyapolitiki ari hafi gusohoka. Ibi ngo bizaba bisobanuye ko iperereza kuri abo bantu rikwiye gutangira.

Minisitiri Mushikiwabo yashimangiye ko u Rwanda rutazemera kuba insina ngufi imbere y’ubucamanza bw’u Bufaransa, kandi ruzakora uko rushoboye kugira ngo ukuri kugaragare kandi Abafaransa bagize uruhare muri Jenocide bakurikiranwe. Icyakora Mushikiwabo yemeza ko ibyo u Rwanda ruzakora byose rutazigera rugera ikirenge mu cy’umucamanza w’Umufaransa, Jean Louis Bruguière, wabyutse agahitamo amazina y’abahanuye indege ya Perezida Habyarimana nta n’iperereza akoze.

Yagize ati “Kugira ngo tuzabashe kugera ku mpapuro zifata abantu, hari inzira binyuramo keretse ushatse kuba nk’umucamanza Bruguière, niwe wabyutse afunga amaso ahitamo amazina y’abantu arega ko bagushije indege ariko ubundi mu mikorere myiza y’ubucamanza, umuntu urabanza ukamukoraho iperereza ukamumenyesha, ukamuha umwanya wo kukubwira amakuru afite hanyuma izindi nzego z’ubutabera na zo zigakurikiraho.”

Ku ngingo y’iperereza, yakomeje avuga ko u Rwanda ruzasaba u Bufaransa uburenganzira bwo kugera ku bakekwaho uruhare muri Jenoside, rukabakoraho iperereza rushingiye ku makuru asanzwe ahari. Inkuru bifitanye isano: ‘Ukuticuza n’ubushotoranyi bw’u Bufaransa ntabwo bicyihanganirwa muri iki gihugu’.

http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/ukuticuza-n-ubushotoranyi-bw-u-bufaransa-ntabwo-bicyihanganirwa-muri-iki-gihugu

Igihe.com

dimanche, octobre 16 2016

Rwanda-RDC : Le CNRD-UBWIYUNGE dément n’est pas être associé à un plan de déstabilisation de la région des grands Lacs.

COMMUNIQUÉ DE PRESSE No 04/CNRD/PP/2016.

1.Depuis quelques jours, les utilisateurs de Whatsapp et facebook notamment, ont reçu de multiples messages anonymes, citant ou partageant un article du journal intabaza.com intitulé «LE PLAN DE L' EMPIRE HIMA N’EST PLUS UN RÊVE, PLUTÔT EST À SA DERNIÈRE PHASE D’ABOUTISSEMENT: DOIT SE RÉALISER AVANT DÉCEMBRE 2016 D'APRÈS LES CONCEPTEURS."

2. Vrai ou faux, nous n'avons pas de commentaire à faire sur ce titre d'un article dont l'auteur n'est pas clairement mentionné, sauf que tout indique qu'il serait attribué à un groupe fictif qui prétend être l'œil du patriote.

3.Par ailleurs, en tant que CNRD-UBWIYUNGE, nous condamnons avec notre dernière énergie, le fait que l'auteur associe notre mouvement aux forces gouvernementales rwandaises et/ou aux groupes armés qui, d'après lui, seraient pré-positionnés pour mettre en application le plan cité ci-haut.

4.En définissant le CNRD-UBWIYUNGE comme "groupe dissident du fdlr à la solde actuellement de Kigali", et en mentionnant les autorités du CNRD-UBWIYUNGE basées au Sud-Kivu, l'auteur n'est personne d'autre que le détracteur propagandiste de l'idéologie du journal intabaza.com dont on sait que la ligne éditoriale consiste à répéter ce genre de propos insensés contre le CNRD-UBWIYUNGE. .

5.Nous déclarons solennellement au public, principalement aux peuples de la région des grands lacs (Rwandais, Burundais et Congolais), que le CNRD-UBWIYUNGE, en tant que parti politique d'opposition rwandaise dont les membres sont essentiellement victimes du génocide hutu perpétré en RDC par le régime du FPR et son armée, tel que cela a été reconnu par le rapport de l' ONU, Mapping Report, ne peut jamais, par nature et par philosophie, participer dans un plan quelconque visant la déstabilisation et l'asservissement des peuples de la région, encore moins aux côtés des forces spéciales rwandaises qui sont notre bourreau.

6.Nous rappelons au public qu'en juin dernier, les mêmes mensonges avaient été répandus par nos détracteurs sur le site de <direct congo> avec des dates imaginaires à l'appui, et que nous avons porté un démenti formel à cette fausse information qui, par la suite, s'est révélée comme étant une intoxication.

Fait à Rutshuru, le 10 octobre 2016 __ Barnabé Sinayobye Commissaire à l'information et Porte-parole du CNRD-UBWIYUNGE. (Sé) __

dimanche, juin 12 2016

RDC : Attaque aux réfugiés rwandais au Nord Kivu adhérents au nouveau parti CNRD-UBWIYUNGE !

réfugiés

SOS DES RÉFUGIÉS RWANDAIS DANS LE NORD KIVU.

Après que les réfugiés rwandais aient pris la décision de se désolidariser du Général BYIRINGIRO et ses FDLR pour des raisons connues de tous (cfr communiqué du CNRD-UBWIYUNGE du 31 Mai2016) et communiqué du CNRD-UBWIYUNGE du 3Juin2016), ce Général BYIRINGIRO et ses FDLR ont débuté des actes ignobles de traquer par balles des réfugiés rwandais dans la région.

En effet, en date du 10 Juin 2016 à 08h30' du matin, les vallées et les collines entre MWESO, KASHUGA, NYANZALE et KIKUKU ont été le théâtre d'un concert assourdissant de bruits des armes. La population civile réfugié et autochtone confondues se cachent sur les collines où ils attendent une main secourable. Le bilan de cette barbarie qui risque d'être lourd reste encore inconnu.

Les acteurs du drame en plus des commanditaires sont: 1.Le Col GAKWERERE Sibo Staney 2.Le Col NDINZIMIHIGO 3.Le Lt Col RUHINDA 4.Le LT Col VUMILIYA 5.Le Maj De Gaule 6.Le Maj VAINQUEUR et leurs commandos.

SOS lancé à la RDC et à la communauté internationale.

Fait à Rutchuru,le 11/06/2016,

MUNYAKAZI Manassé, Le représentant des réfugiés rwandais dans le Nord Kivu (se')

samedi, juin 11 2016

Rwanda : Impunzi z’abanyarwanda muri Kivu y’amajyaruguru zitandukanyije na FDLR zijya muri CNRD UBWIYUNGE.

ITANGAZO RIGENEWE ABANYARWANDA N'ABANYAMAKURU

Twebwe abahagarariye impunzi z'Abanyarwanda mu majyaruguru ya KIVU,

-Tumaze kumva itangazo rya CNRD-UBWIYUNGE ryo kuwa 31/05/2016 rigenewe abanyarwanda;

-Tumaze kumva itangazo ry'umuyobozi w'ingabo muri KIVU y'amajyepfo ryo kuwa 03/06/2016;

-Tumaze kumva ibitekerezo by'impunzi duhagarariye; turabamenyesha ibi bikurikira:

1.Twitandukanije ku mugaragaro na FDLR, dushyigikiye byimazeyo CNRD-UBWIYUNGE. 2.Turashimira ingabo zose zitandukanije na FDLR zitamennye amaraso. 3.Dushyigikiye imigabo n'imigambi bya CNRD-UBWIYUNGE. 4.Turifuza ko CNRD-UBWIYUNGE itazateshuka ku ntego yihaye kandi abayiyoboye IMANA izabibafashemo.

Bikorewe i RUTCHURU, kuwa 09/06/2016



MUNYAKAZI MANASSE UMUYOBOZI by'agateganyo wa Komite ihagarariye impunzi z'abanyarwanda mu majyaruguru ya KIVU.

mercredi, juin 8 2016

Rwanda : impunzi muri Kivu y’amajyepfo zirifuza ko CNRD-Ubwiyunge izakora ibikorwa kurusha amagambo!

ITANGAZO RIGENEWE ABANYARWANDA N'ABANYAMAKURU

-Dushingiye ku itangazo rigenewe abanyarwanda ryo kuwa 31/05/2016 ry'umuvugizi wa CNRD-Ubwiyunge.

-Dushingiye ku itangazo ryo kuwa 03/06/2016 ry'ubuyobozi bw'ingabo muri Kivu y'amajyepfo;

-Dushingiye ku myanzuro y'inama yo kuwa 04/06/2016 y'abahagarariye amazone n'abungirije ; Inama ya comité ya Coordination yo kuwa 06/06/2016 yarateranye yanzura ibi bikurikira:

1.Dushimiye kandi dushyigikiye umugambi n'icyemezo(vision) bya CNRD-Ubwiyunge.

2.Dushyigikiye byimazeyo ubushishozi bw'ingabo zacu mu kwifatanya na CNRD-Ubwiyunge.

3.Turashima ubunararibonye ingabo zagaragaje mu kutarasana ku bw'ivuka rya CNRD-Ubwiyunge.

4.Dushyigikiye Fonds de soutien ya CNRD-Ubwiyunge.

Turifuza impinduka itaba amagambo ahubwo yahindura byose nk'uko intego za CNRD-Ubwiyunge ziri.

Bikorewe i Mwenga le 06/06/2016

NZEYIMANA Théoneste Umuyobozi wa Komite Ihagarariye Impunzi z'Abanyarwanda ziri mukarere ka KIVU y'amajyepfo.

lundi, juin 6 2016

Rwanda : CNRD-Ubwiyunge ibaye ishyaka rya politiki ryihaye intego yo gucyura impunzi z’abanyarwanda mucyubahiro!

Itangazo ry'ishyaka CNRD-Ubwiyunge rigenewe abanyarwanda aho bari hose,n'abandi bose baharanira amahoro,ubwiyunge na demokarasi mu Rwanda.

Twebwe impunzi z'abanyarwanda ziri kubutaka bwa Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo(RDC), n'izindi mpunzi z'abanyarwanda nyinshi aho ziri mu mahanga,twiyemeje gushinga ishyaka ryitwa:"INAMA Y'IGIHUGU IHARANIRA IMPINDUKA NA DEMOKARASI -UBWIYUNGE"(CNRD-Ubwiyunge),dufite icyizere cyo gusubira mu gihugu cyacu mu mahoro n'icyubahiro.

Kubwiyo mpamvu twitandukanyije n'urugaga FDLR ruyobowe na Genereli Majoro BYIRINGIRO Victor kuko twasanze atagishoboye kuzuza no gusohoza inshingano urwo rugaga rwemereye impunzi rwagombaga kugeraho zijyanye no kurindwa, gufashwa no gutahuka mu cyubahiro mu gihugu cy'amavuko. Akaga impunzi z'abanyarwanda zikomeje kubamo cyane cyane muri RDC no hirya no hino mu bindi bihugu,igihe ingabo z'urwanda n'intasi zarwo bakomeje guhiga bukware no kwica impunzi bitwaje imvugo y'uko bakurikiranye abakoze génocide (jenoside).

Ishyaka CNRD-Ubwiyunge ntabwo rihagarariye kandi nta nubwo rigomba gukingira ikibaba ku buryo ubwo aribwo bwose «abahunga ubutabera », nta nubwo rishobora gushyigikira icyaha aho cyakorerwa hose. Twebwe abagabo abagore ndetse n'abana twibumbiye mu ishyaka CNRD-Ubwiyunge, twakorewe ibyaha ndengakamere byibasiye inyoko muntu n'ingoma y'igitugu ya FPR itubahiriza na gato uburenganzira bw'ikiremwa muntu,idaha agaciro demokarasi,idaharanira amahoro ubwiyunge n'ubumwe bw'abanyarwanda.

Abenshi mu mpunzi batashye ku bushake cyangwa bacyuwe ku ngufu barahohotewe abandi bahinduka ruvumwa mu gihugu cyabo.N'agaciro gake bahoranye mu buhungiro muri Kongo barakabura. Ninako kandi ubutegetsi bwa KIGALI butigeze buhwema kugaba ibitero no kwica impunzi muri Kongo kandi umuryango mpuzamahanga(ONU)ubirebera. Ibi ntidushobora kubyemera na gato,kandi turahamagarira umuryango mpuzamahanga(ONU)kwita ku kibazo cy'impunzi z'abanyarwanda muri RDC no mu bindi bihugu.Gutaha mu Rwanda bigomba gukorwa ari uko u Rwanda rubaye igihugu kigendera kandi cyubaha amategeko, cyubahiriza demokarasi ,mbese igihe umunyarwanda wese azaba yumva ko angana n'undi mu cyubahiro n'agaciro.

Nibiramuka bitagenze bityo, ntakindi kizaba gisigaye usibye guharanira uburenganzira bwacu dukoresheje uburyo bwose bwemewe n'amategeko, nk'uko itangazo mpuzamahanga ry'uburenganzira bwa kiremwa muntu ribiteganya. Turamagana ibirego by'ibinyoma bitangazwa na leta y'u Rwanda n'ibinyamakuru byayo ko ngo amagana y'ibihumbi by'impunzi z'abanyarwanda bari kubutaka bwa Kongo n'abandi ari abajenosideri. Uretse kuba byamaganwa ahubwo ni ibinyoma byambaye ubusa kandi bigomba guhita bihagarara.

Miliyoni z'abanyarwanda zahunze igihugu kubera ubwicanyi bwateguwe kandi bukozwe n'ingabo za FPR zicaga abagabo abagore n'abana nta kuvangura.Izo ngabo kandi zakurikiranye impunzi nyinshi zizicana n'abanyekongo ntakuvangura,ubwo bwicanyi ntibuzigera busibangana mu mitwe y'ababurokotse,ari nabo tuvugira. Kubera iyo mpamvu kandi ntidushobora kwemera propagande ya FPR ihakana ibyo byaha ikavuga ko impunzi zose z'abanyarwanda zakoze genocide kandi inyinshi muri zo zaravukiye mu buhungiro,ari ukugira ngo gusa birengagize ubwicanyi ikorera impunzi zinzirakarengane nk'aho ibyemerewe.

Duhamagariye impunzi z'abanyarwanda aho ziri hose n'abanyarwanda bose barenganira mu gihugu kudushyigikira muri uru rugamba rugamije gukuraho burundu ingoma y'igitugu ya FPR. Nidufatanya tuzagera ku mahoro arambye,ku bwiyunge nyabwo,dutume impunzi z'abanyarwanda zitahuka mu mahoro kandi buri wese agire ejo heza hazaza.

Bikorewe i Rutchuru,kuwa 06 Kamena 2016

Wilson IRATEGEKA Président du CNRD-Ubwiyunge (Sé)

vendredi, juin 3 2016

INGABO ZA FDLR MURI KIVU Y'AMAJYEPFO ZAFASHE ICYEMEZO CYO KWIYUNGA N'UMUTWE MUSHYA WA POLITIKI WA CNRD-UBWIYUNGE.

ITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU N'ABANYARWANDA BOSE.



Twebwe Ingabo zari iza FDLR muri Kivu y'amajyepfo:



-Turebye igihe urugamba twiyemeje rwo kubohoza igihugu cyacu n'Abanyarwanda bose bakandamijwe n'ingoma y'igitugu ya FPR-INKOTANYI; rumaze rudatera imbere nkuko abenshi tubyifuza; -Dushingiye ku macakubiri y'urudaca yagiye aranga cyane ubuyobozi bwa politiki kuva muri Nzeli 2003 kugeza ubu; -Dukurikije ko inshuro nyinshi ubuyobozi bwa FDLR bwagiye bwima amatwi inama bugirwa n'abo bukuriye cyane mu ikemurwa ry'amakimbirane nkuko byagaragaye mu nama ya Komite-Nyobozi ya FDLR yateranye kuva taliki ya 23-26 Gicurasi 2016; -Tumaze kubona ko ibivugwa mu itangazo rya CNRD-UBWIYUNGE byose bifite ishingiro;



Kubera izo mpamvu zivuzwe haruguru,turamenyesha abanyarwanda bose ibi bikurikira:



1.Twitandukanije na FDLR n'ibikorwa byayo; 2.Tubyumvikanyeho n'Abakuru bose b'Imitwe igize izo Ngabo,dufashe ICYEMEZO NDAKUKA CYO KWIYUNGA N'umutwe wa politiki wa CNRD-UBWIYUNGE. 3.Turasaba Abanyarwanda bose bafite umutima wo kubohoza igihugu n'uw'ubwiyunge,kwifatanya natwe muri uru rugamba.



Bikorewe i Mwenga taliki ya 3 Kamena 2016. Col MULAMBA Jean Paul Umuyobozi w'Ingabo(se)

samedi, avril 23 2016

Burundi: Abarwanyi ba FNL bahaye CICR lieutenant Irambona Alexis w'ingabo z'Uburundi bari bafashe.

FNL_yahaye_CICR_umusilikare_w__Uburundi_yafashe.png

ABARWANYI BA FNL NI INGABO ZIGISHIJWE AMATEGEKO MPUZAMAKUNGU AGENGA INTAMBARA KANDI BARAYAGENDERA.

Abo mubona kuri iyi foto ni umuvugizi w'umugambwe FNL, akaba n'umwe mu NSHIRWARIMENETSE za FNL nyakubahwa Coloneli Jean Félix aho yariko ashikiriza intumwa za CICR (Comité International de la Croix Rouge), umusoda wa Nkurunziza ari we Lieutenant IRAMBONA Alexis yaheruka gufatirwa ku rugamba n'INSHIRWARIMENETSE za FNL mu mirwano yari yabahuje n'abasoda ba Nkurunziza.



Hari kuri uyu wa gatanu, igenekerezo rya 22Ndamukiza2016, neza na neza igihe c'isaha zitatu n'igice (9h30) z'agatondo aho intumwa za FNL zari zirongowe ni INSHIRWARIMENETSE Coloneli Jean Félix ( uwo yambaye nk'ingabo za FNL kuri iyo foto ) zashikiriza ku mugaragaro mu minwe y'intumwa za CICR umurwanyi wa Nkurunziza yaramaze imisi ari mu maboko y'Intwari za FNL. Uwo nawe akaba yitwa Lieutenant IRAMBONA Alexis ( uwo yambaye ikoti yirabura kuri iyo foto ). Uwo mupfungwa yarakengurutse kubona yongeye kwidegemvya. Yarakengurukiye cane ingabo za FNL zo zitakoze nk'uko bakora ngo bamugandagure urw'agashinyaguro. Mu maso y'izo ntumwa za CICR Coloneli Jean Félix akaba ari nawe muvugizi w'umugambwe FNL yaribukije ko INSHIRWARIMENETSE za FNL zigishijwe kandi zigendera amategeko mpuzamakungu ajanye n'urugamba. Ayo mategeko aratomora neza ko mu gihe uwo muriko murarwana mumufatiye ku rubuga rw'intambara canke akamanika amaboko muri ico kiringo uwo muntu si uwo kwica ahubwo ni uwo gukingira.

Igikorwa FNL yaraye ikoze, yagikoze mu ntumbero yo kwereka Uburundi n'amakungu ko tutayaga amasigaracicaro. Ku bijanye n'abapfungwa ba FNL twasaba ko bobanza bakarekurwa imbere yuko turekura iyo ntwazangabo ya Nkurunziza, muri FNL turavuga tuti UBUGABO BURIHABWA, tuzokomeza kugikwirikirana vyase ku neza tuzokwikora ku nguvu zacu tubakure mu buroko barimwo. Mu gihe tuzi amategeko y'urugamba ntitwari kuguma tuboshe iyo ntwazangabo ya Nkurunziza ngo turindiriye ivyo Leta izodukorera kuko turazi ububegito bwa cndd-fdd ko vyofashe igihe kinini canke ntibinakunde gutyo iyo mpfungwa y'intambara ikaba irahohotewe.

Intumwa za CICR zarashimiye ingabo n'umugambwe FNL kuba twerekanye uwo mutima w'ubuntu mu kurekura uwo mupfungwa. Erega kanatsinda turwanira agateka ka zina murundi wese, eka n'uwo wese aba mu gihugu cacu. Tukaba tutorangiza tutongeye gukebura ingabo za Nkurunziza ngo zireke kuza zirishora ku risongoye kuko INSHIRWARIMENETSE za FNL zizokwama zabavugutiye umuti ubabereye. Nibabandanya naho inkoni zo kubakubita zirahari kandi abatari bake muri bo baramaze kuzimotera. Turabakebuye kandi bave inyuma ya Nkurunziza bataracererwa baze bifatanye na twe mu kubohora Uburundi n'Abarundi. UHORAHO Akingire Uburundi n'Abarundi n'ivyabo vyose !

Ni ah'ubutaha !

jeudi, avril 9 2015

FDLR: UBUTUMWA BUGENEWE IMPUNZI Z’ABANYARWANDA BARI MURI RDC NO MU YANDI MAHANGA.

Banyarwanda Banyarwandakazi dusangiye gupfa no gukira hano mu mashyamba ya Repuburika Iharanira Demokarasi ya Kongo n’abandi, hashize igihe kirekire turi mu kababaro gakomeye kiganjemo urupfu rwa buri gihe, twicwa tuzira ubusa kandi bikagaragara ko bishyigikiwe na benshi kuri iyi si.

Guhera taliki ya 01/10/1990 kugeza magingo aya, twebwe impunzi z’abanyarwanda twateshejwe agaciro, by’umwihariko impunzi z’Abahutu, kuko ari zo zatereranywe ku isi imyaka ingana itya. Uyu munsi bikaba bitari kuri twebwe impunzi gusa, ahubwo Umuhutu yarahagurukiwe haba mu mahanga yahungiyemo, ndetse no mu gihugu cy’u Rwanda abarimo bateshejwe agaciro ku buryo bubonwa na bose. Nubwo bamwe babibona nk’igikorwa cyiza Leta ya FPR ikora.

Hashingiwe ku binyoma bikomeye bya FPR, buri wese aho ari nta byiringiro abona byo gutabarwa, kwaba gutabarwa n’Imana cyangwa n’abantu, kuko ikinyoma cya FPR cyabaye intwaro ikomeye yo kurimbura abanyarwanda, cyane cyane hibasiwe Abahutu. Iyo tuvuga ijambo ubwoko bw’Abahutu ntituba dushaka kuzana ivangura, ahubwo ivangura rya Leta ya FPR ni ryo ridutera kuvuga Abahutu n’akarengane kabo mu Rwanda no mu mahanga bahungiyemo.

Iri vangura rya FPR rero ni igikorwa kibi cya kirimbuzi cyo kumaraho Abahutu hakoreshejwe ubuhanga bw’ivanga rigamije ivangura. Iri jambo IVANGA RIGAMIJE IVANGURA rishaka kuvuga iki? Muri iki gihe mu Rwanda hadutse gahunda ya « Ndi Umunyarwanda » aho bavuga kenshi ko mu Rwanda nta moko abamo, ko bose ari Abanyarwanda: iryo ni IVANGA rya mbere. Mu Rwanda, nyuma y’uko indege ya Perezida HABYARIMANA ihanurwa FPR yabonye uburyo buyoroheye bwo kurimbura Abahutu, yitwaza ko iri guhagarika Jenoside, inabona n’uburyo bwo guhisha ibyaha byakozwe mu ntambara yatangiye taliki ya 01/10/1990.

Abantu rero bishwe kuva kuri iyo tariki, FPR yabonye uburyo bwo kubakusanya (amagufa yabo), igamije kwikuraho icyo kirego. Bose ibakusanyiriza mu nzibutso ibita Abatutsi bishwe muri Jenoside. Uyu munsi rero FPR yicaye izi neza ko ikirego cy’ubwicanyi yakoreye Abahutu cyarangiye, kuko amagufa yabo yamaze kwitwa ay’Abatutsi iryo na ryo ni IVANGA rya kabiri. Ikibabaje si ukuvanga ubwoko bw’abantu ukabagira bamwe, ikibabaje si ugufata amagufa y’abantu ukayita ay’ubwoko bumwe, ahubwo igiteye agahinda ni ugukora iryo vanga ugamije kuvangura ba bantu ngo ubone uko wibasira bamwe, ubafunga, ubakoresha uburetwa, ubica uko ushatse kugeza ubwo usaba n’inkunga yo kugufasha kubarimbura ntibigire uwo bibabaza.

Banyarwanda banyarwandakazi, mpunzi zose dusangiye gupfa no gukira, uyu munsi turi mu kaga duterwa n’iryo vanga rigamije ivangura rya FPR, kuko icyo tuzira ni umujinya uturuka ku magufa y’abacu bishwe guhera kuwa 01/10/1990. Abo twakagombye kubiziza, ari na bo bateje intambara y’amasasu mu banyarwanda, n’ubwicanyi bugikomereje kuri twe kugeza ubu, ni bo ahubwo batuziza abacu biyiciye bakoresheje rya vanga rigamije ivangura bazanye mu Rwanda.

Ibyo byago byose byatugwiririye, benshi babibona nk’ibitazarangira, ndetse bakabona n’Imana ubwayo itashobora kubituvanamo. Kubw’ibyo, buri wese yamara kwiheba, agakora ibimujemo kugera ubwo bamwe bakora n’ibirushaho kubagira ho ingaruka ubwabo cyangwa kuri bagenzi babo, ari byo: ubusinzi bukabije, kutagira impuhwe, kubura urukundo, kugambanirana, kwishyira mu maboko y’ushaka kukurimbura, kwiyanga, gupfana nabi bagenzi bawe, kurema ibice mu bo mubana, agahinda gahoraho, umushiha, gushimishwa no kurya no kunywa gusa, kwanga amasengesho n’abayakora, kutisukura, kwigunga, kwiheza, n’ibindi…. Ibyo byose bikaba ari ingaruka z’ibikomere biterwa n’ibyadukorewe isi yose irebera, na n’ubu bikaba bikidukurikiranye, ndetse ukwicwa no kurimburwa kwacu bigafatwa nk’igikorwa gitagatifu kuri benshi batadushaka.

IBYO BYOSE TWABONYE, DUKWIRIYE KUBYIFATAMO DUTE? IGISUBIZO NI: « UKUBYEMERA TUTABYEMEYE » Iri ni ijambo rigomba gusobanuka neza kugira ngo buri wese arigendere ho azi icyo rishaka kuvuga. Kuvuga ijambo, kubyemera tutabyemeye, bishatse kuvuga iki? Iyo ukurikiranye amateka y’ibyanditswe muri Bibiriya (Ijambo ry’Imana), usanga hari n’abandi bantu babayeho mu buzima bw’akaga nk’ako turimo muri ibi bihe, aho usanga ubwoko bw’Abayisiraheri bwaragiye bubabazwa, kandi uko kubabazwa kukagaragara nk’uko batejwe n’Imana, Nyamara wareba neza ugasanga ibyo bakorewe byarakorwaga n’abanzi babo (Abantu).

IMANA YABAHANISHAGA ABANTU NKA BO IKABAREKERA MU BYAGO NGO BABONE UKO BAYIMENYA ARIKO IKANAKORESHA ABANTU B’IBINDI BIHUGU CYANGWA UBUNDI BWOKO. Na none kandi iyo ukurikiranye ayo mateka, usanga intangiriro yo gukira ako kaga barimo, ari kwemera ko ibyago barimo babitejwe n’Imana. Iyo ikaba intambwe ya mbere yitwa kwemera ibyago urimo. Iyo ntambwe ya mbere Abayisiraheri bamaraga kuyitera, bagatangira guhindura imyumvire y’ububabare bafite baterwa n’abandi bantu, ahubwo bakababazwa n’icyatumye bagubwaho n’akaga barimo.

Bityo aho kugira ngo buri wese apfane nabi mugenzi we, cyangwa ngo yitakane abanzi, ahubwo buri wese yiciraga urubanza agira ati: « Ibi byari bikwiye kumbaho kubw’ububi bwanjye ». Ibyo ntibyabateraga kunyurwa n’akaga barimo ngo bakagire twibanire, ahubwo batangiraga intambwe ya kabiri yo kwanga ubwo bubabare, ari byo byitwa ukutemera. Bagatangira kurwana ariko bihereyeho. Buri wese akirwanya ku bubi bwe. Yamara kwitsinda agatangira urugamba rwo kwibohora, arwanya ababashikamiye, ariko anizeye ko nyuma yo kugarukira Imana, agiye kurwana ari mu ruhande rwa yo, na yo iri mu ruhande rwe.

Nguko uko Abayisirayeli bashoboraga kuva mu kaga bashyizwemo n’abanzi babo biturutse ku Mana: ibyo rero ni byo byiswe « Ukwemera utemeye ». NATWE IMPUNZI ZATERERANYWE DUTANGIRE URWO RUGENDO TWUMVA KO ATARI AMAHANGA YADUTERERANYE, AHUBWO KO ARI IMANA YADUTERERANYE KU BW’IBYAHA BYACU, TUREKE KUBONA TWARATERERANYWE N’AMAHANGA, AHUBWO TWUMVE KO ARI IMANA YADUHAGURUKIYE IKORESHEJE ABANTU YIREMEYE.

Hari benshi batumva neza ko ari gahunda y’Imana, bagashakira mu bwenge bw’iyi si bupfuye, igisubizo cy’ibibazo impunzi zifite ariko ntibishoboke. Niba tutarabona ko aka kaga turimo gaturuka ku Mana, turacyafite igihe dutegereje ko ijambo »kwemera tutemeye » rituzamo tukabona gutabarwa. Imana ikeneye ko twemera ikatugenga uko ishaka, ikatujyana aho ishaka n’uko ishaka, n’igihe ishakiye. Ariko benshi ntibabikozwa, aho bamwe bifuza kwereka Imana uburyo n’inzira ikwiye kunyuramo kugira ngo idutabare. Iyo myumvire ikaba igaragara mu bantu basenga n’abadasenga.

IKIBABAJE CYANE ARIKO NI UKO DUSHAKA KO IMANA IDUTABARA YIFASHISHIJE IBYAYITEYE KUTURAKARIRA. NDETSE TUKUMVA KO TUZATABARWA HIFASHISHIJWE INZIRA YADUTEYE GUSENYUKA, ARI NA YO IDUKURURIRA UMUJINYA W’IMANA. Iyo Imana idusaba kwemera kuba uko ishaka, benshi turabyanga tukabyamaganira kure.

ARIKO SE NTABWO BISHOBOKA KO TWABA UKO IMANA ISHAKA? Uyu munsi, twebwe impunzi z’abanyarwanda, muri rusange twabaye nka wa mugenzi uba wicaye mu modoka atari we uyitwaye, maze imodoka yahengama akayifata agakurura ngo itagwa kandi ayicayemo. Ese birashoboka? Hashize imyaka 25 impunzi turi mu kaga gakomeye cyane ko kwicwa umunsi ku wundi, inzara, kwambara ubusa, kurwara ntituvurwe, kutiga, kudashyingura abishwe, n’ibindi….

Ibyo byose ni agahinda gakomeye katugwiririye. Ariko iyo Imana itubwiye ngo twemere tube uko ishaka, twumva tutabishobora kandi n’ubundi turi uko ishaka. Ikibura ni ukubyemera gusa. Ese ubu buzima ni bwo twashakaga kubona? Turi gusabwa kwemera ko ubu turi uko Imana ishaka gusa, maze igahera kuri uko kwemera abo turi bo, noneho ikadushyira aho ishaka ko tuba, NIBA UYU MUNSI TUTAREMERA KO TURI UKO IMANA ISHAKA NI IKIBAZO KUKO NIBA TUTABONA KO TURI MU KAGA TWASHYIZWEMO NA YO BIHITA BYEREKANA KO TUTAZANEMERA KO ARI YO IZABA IDUSHYIZE MU MAHORO. BITYO TUKABA TUKIRI KURE Y’IBISUBIZO.

Ntabwo Kuvuga ko tukiri kure y’ibisubizo ari uguca intege, ahubwo byaba ari ubugome wijeje abantu bakiri inyuma y’umusozi ko bagiye kuwumanuka kandi bataranatangira kuwurira. Urugero: uyu munsi hari abantu badakeneye kumva n’aho bavuga Imana kandi bicaye neza muri ka kaga twahoze tuvuga. Hari n’abibwira ko basenga Imana ariko bayisengera mu buyobe bwo kwibwira ibinyuranye n’ibyo Imana ishaka kudusubirizamo; bityo bakagaragara nk’abasaba ibyo batazi:

   Abo ni abakibona mu idini bakabona Imana izabasubiriza idini barimo.
   Abandi ni abibwira ko Imana izabakiza kuko ari abo mu bwoko runaka;
   Hari n’ababona aka kaga kagwiriye abanyarwanda ari ukugira ngo babone ubutegetsi;
   Abandi bakabonera ugutabara kw’Imana mu turere bahoze batuyemo. Abo mu Majyaruguru (Abakiga) bitana bamwana n’abo mu Majyepho (Abanyenduga), ab’i Burasirazuba bakitana bamwana n’ab’i Burengerazuba, buri wese yibwira ati: « Ese si twe buriya Imana igiye guha ubutegetsi! »

Aha turasabwa kwitonda cyane kuko Imana itaje gutanga ubutegetsi, ahubwo ije guha ikuzo Umwana wayo Yezu Krisitu ibinyujije mu gahugu gatoya k’u Rwanda bikazakwira ku isi.

TWARAKUBISWE ARIKO TWANGA KUMVA. Biba biteye agahinda iyo usuzumye amagambo n’ibitekerezo bya bamwe mu mpunzi, aho icyaduteye kugwiririrwa n’akaga ari cyo dutura Imana ngo ikifashishe idutabara. Hashize imyaka irenga 450 abanyarwanda bari mu kaga baterwa n’ivanguramoko, n’uturere, ari na byo byateye impfu zidashira zigejeje magingo aya. Imana rero yahisemo ubwoko bugomba kubabazwa birenze urugero, kugira ngo itwigishe ingaruka z’ivangura.

Bityo bose bazamenye izo ngaruka babyigishijwe na bwa bwoko bwababajwe cyane biturutse kuri iryo vangura. Ntabwo rero icyo cyago cy’ivangura ari cyo Imana izifashisha ngo itabare abantu, ahubwo izabatabarira kukirandura burundu. Byaba bibabaje rero hari abibwira ko Imana izakura umwanda mu Rwanda igasubizamo undi. Aho iyo uvuze umwanda babyumva nk’uko FPR ibyumva, bakumva ari abantu nk’uko FPR yumva ko umwanda ari Abahutu. Oya rwose umwanda ugomba kuva mu Rwanda ni umwanda w’ivanguramoko n’ivanguraturere kuko ari byo byarimbuye kandi bikaba na n’ubu bikirimbura abanyarwanda. Imana yatuzanye muri ubu butayu kugira ngo dukarabiremo uwo mwanda, nitumara kunoga tubaye beza, tujye gukarabya abandi nabo banoge, uwo ni wo mugambi w’Imana.

UYU MUNSI RERO, TUGOMBA KUREKA ABAFITE WA MWANDA BAKAWUGARAGAZA KUGIRA NGO TUBUHAGIRE. BABE BEZA, ARI NA YO MPAMVU MURI IYI MINSI IMANA IGENDA ISHYIRA AHAGARAGARA ABANDUJWE N’UWO MWANDA W’AMACAKUBIRI, ATARI UKUGIRA NGO TUBAHE AKATO, AHUBWO ARI UKUGIRA NGO TUBAKARABYE BACYE, KUKO IGIHE CYO GUTABARWA KIGEZE. Banyarwanda Banyarwandakazi mpunzi dusangiye gupfa no gukira, tugeze hafi y’inyanja tugomba gukarabiramo umwanda w’amacakubiri n’ivangura, ariko abaduhiga bashingiye kuri ayo macakubiri n’ivangura bo bagiye kurohama kuko bafite imitima yinangiye.

Buri wese rero n’atumbire ijuru maze twambuke inyanja idusukura, dukandagire muri gakondo dukeye ku mutima, tutarangwa n’ivangura ryo kurimbura abantu nka FPR. Turatashye rero, ariko ntabwo hatashye umukiga, ntihatashye umunyenduga, ntihatashye umuhutu, ntihatashye umututsi, ntihatashye umunyedini, ahubwo hatashye abuhagiwe mu nyanja ibabuza ivangura iryo ariryo ryose, kugira ngo tube akarorero k’amahanga. ICYATEYE IMANA KUDUHANA SI CYO KIZAYITERA KUDUHOZA AHUBWO DUKARABE TUNOGE ABANTU BABIBONE IMANA IBYEMEZE.




Bikorewe i Walikale kuwa 07 Mata 2015

(Sé)

BYIRINGIRO Victor

Jenerali Majoro

Perezida w’agateganyo wa FDLR

source: http://ikazeiwacu.fr/2015/04/09/fdlr-ubutumwa-bugenewe-impunzi-zabanyarwanda-bari-muri-rdc-no-mu-yandi-mahanga/

samedi, février 14 2015

LA LETTRE DU NORD: COMMENT EMILE GAFIRITA A ÉTÉ ENLEVÉ PAR LES AGENTS SECRETS DE PAUL KAGAME.

A présent, tous les Rwandais savent que le dossier de l’assassinat de Juvénal Habyalimana est considéré comme un dossier toxique. C’est un dossier toxique dans la mesure où le criminel Paul Kagame fairait le tout possible pour assassiner quiconque qui sort pour l’impliquer dans l’assassinat de Juvénal Habyalimana. La plupart des agents du Front patriotique rwandais (APR) qui ont participé à l’opération d’abattre l’avion transportant Juvénal Habyalimana sont maintenant morts par des assassinats systématiques bien planifiés. Emile Gafirita, maintenant en détention à Gako

Emile Gafirita, maintenant en détention à Gako

Toutes les personnes qui ont été pointés du doigt par diverses sources dans l’attentat contre l’avion de Juvénal Habyalimana provenaient de la section d’élite de Kagame; ces individus qui comprenait Eric Hakizimana, Stevens Twagira, Peter Sempa, Andrews Nyavumba, et Alphonse Kayumba, étaient tous membres de la «Section Missiles» une équipe d’escadron de la mort sous le commandement du lieutenant Franck Nziza (maintenant colonel). Dans cette section qui a été utilisée pour abattre l’avion de Habyalimana, ce n’est que le colonel Franck Nziza et le Major Eric Hakizimana qui sont encore en vie, le reste des membres du groupe ont été éliminés.

Tout le long du chemin, Paul Kagame a assassiné tous ces officiers qui ont des informations suffisantes et efficaces dans l’attentat contre l’avion du Président Habyalimana; à commencer par l’assassinat du colonel Lizinde Théoneste, capitaine Herbert Kamugisha, qui était le chef du groupe de renseignement d’APR au CND, Col Steven Ndugute, Col Patrick Karegeya, le colonel Charles Ngoga, Abdul Joshua Ruzibiza, etc. Quiconque essayant de s’écarter de la ligne du récit de Kagame, qui est plein de mensonges fabriqués; le criminel se rassure que vous n’existerez plus dans ce monde et c’est le même sort qui a été réservé au témoin récent. LT Abdul Ruzibiza

LT Abdul Ruzibiza

Historique

Je voudrais admettre aux lecteurs d’Ikaze Iwacu que je ne suis pas un utilisateur désireux de Facebook et lorsque je l’utilise, c’est seulement pour communiquer avec des amis, les membres de famille, anciens camarades scolaires / universitaires. Après avoir reçu des informations fiables à partir d’un agent secret de DMI, chargé de traquer les gens sur l’Internet, confirmant à Ikaze Iwacu qu’Emile Gafirita utilisait le surnom de Ruvunamacumu Ashire sur Facebook, et que cette page facebook a été le premier élément qui a attiré l’attention des agents secrets de DMI et surtout Paul Kagame sur la personne d’Emile Gafirita.

Mais en essayant d’analyser le problème d’ Emile Gafirita, la recherche m’a emmené à un territoire inconnu, un endroit qui m’a laissé choqué, mais en même temps impressionné, comment les Rwandais se battent contre les idéologues de Paul Kagame sur les réseaux sociaux, notamment sur Facebook.

La recherche m’a aidé à comprendre pourquoi Paul Kagame à travers l’expert de la mort, le criminel Jack Nziza, a créé une équipe des médias sociaux qui est maintenant basée à Kagugu-Kigali. L’analyse la plus fascinante, c’est la façon dont l’équipe cyber de Paul Kagame manque des traits intellectuels, la logique et l’analyse. En d’autres termes, ils sont un groupe de mercenaires payés à ne rien dire ou défendre; mais je peux impartiallement admettre qu’ils possèdent une excellente dialecte dans le domaine des insultes, abus et ils chantent tous les mêmes paroles comme des perroquets.

Comment Ruvunamacumu Ashire a été traqué en Ouganda en 2013

Selon notre agent fiable de la DMI, le blogueur au nom de Ruvunamacumu Ashire était une casse-tête pour le criminel Paul Kagame. Les Rwandais devraient savoir que le criminel Paul Kagame est un accro des médias sociaux; il a créé des comptes Facebook avec des noms pseudo pour voir, lire et réagir aux commentaires que les membres de l’opposition écrivent et postent sur lui.

rw_pkagame038-300x225Paul Kagame a mis une énorme pression sur ses agents pour trouver la vraie personne derrière Ruvunamacumu Ashire, car il a été perturbé avec le flux de messages d’Ashire, en particulier détaillant les meurtres et la lâcheté de Paul Kagame, en particulier pendant la guerre de l’APR / FPR. Selon cet agent fiable de DMI, ils ont découvert que les adresses Internet IP qui ont été utilisées par le compte facebook de Ruvunamacumu Ashire, étaient toutes localisées en Ouganda. C’est à ce moment là que l’équipe cyber de DMI a informé et transféré le dossier de Ruvunamacumu Ashire au chef de DMI, l’expert de la mort Jack Nziza.

Les assassins de Paul Kagame dirigés par le lieutenant-colonel James Burabyo tentent de kidnapper Emile Gafirita de l’Ouganda en 2013

Après avoir identifié que le propriétaire du compte facebook Ruvunamacumu Ashire vit en Ouganda, l’expert de la mort Jack Nziza a passé le dossier de suivre le blogueur Ruvunamacumu Ashire à son assassin de confiance le lieutenant-colonel James Burabyo. Les Rwandais devraient savoir que le lieutenant-colonel James Burabyo est un attaché militaire du Rwanda en Ouganda. Le lieutenant-colonel Burabyo, qui est moitié rwandais, car son père est Ougandais, il est l’un des meilleurs assassins au sein de l’organisation terroriste du FPR.

Après avoir reçu le dossier de l’expert de la mort Jack Nziza, le lieutenant-colonel Burabyo a approché les agents de CMI ougandaise qui sont payés par le gouvernement de Kigali pour l’aide. Ces agents de CMI ont contacté leurs collègues qui travaillent dans les entreprises fournisseurs d’accès sur l’ Internet comme Tigo Ouganda et MTN Uganda, pour essayer de récupérer des informations sur les adresses IP qui ont déjà été utilisées par Ruvunamacumu Ashire. Les lecteurs d’Ikaze Iwacu doivent savoir que CMI signifie la direction du renseignement militaire qui est équivalente à la mortelle DMI du Rwanda. Ces agents de CMI payées par le Rwanda sont venus avec un nom d’une adresse e-mail qui a constamment apparu dans toutes ces différentes IP adresses.

C’est cette adresse e-mail qui a directement conduit le lieutenant-colonel James Burabyo à Emile Gafirita; et c’est depuis lors que les agents secrets de DMI ont commencé à le traquer. Pendant son séjour en Ouganda, Emile Gafirita a toujours été impliqué dans les petits commerces et il ne faisait rien d’autre en déhors de ces activités commerciales. Il n’a jamais à tout moment commenté, débattu ni discuté de la politique rwandaise. Le fait d’être considéré comme suspect, a fait que les assassins de Paul Kagame ont tenté de le kidnapper.

Un agent très fiable de DMI qui est au courant de ce dossier a dit à Ikaze Iwacu que le 31 -08 à 2013, Emile Gafirita étant dans un bar appelé Najjanankumbi, un groupe composé de John Ngarambe et le caporal René Rutagungira ont tenté de l’enlever. A cette époque, Emile ne savait pas qu’il était sous la surveillance de DMI du Rwanda. Emile Gafirita qui était en compagnie d’amis ougandais a repoussé les assassins de Paul Kagame au point que René Rutagungira ait subi une blessure à l’œil, après ces assassins ont fui les lieux. Ici, il faut rappeler aux Rwandais que René Rutagungira est un agent secret de DMI qui opère en Ouganda et il a également été impliqué dans l’assassinat de Charles Ingabire, l’ancien rédacteur en chef du blog Inyenyeri News.

Emile Gafirita déménage à Nairobi, au Kenya

Après l’incident du bar Najjanakumbi, les amis d’Emile Gafirita l’ont conseillé de déménager dans un autre pays et faire le profil bas. Dès lors il a décidé de déménager à Nairobi au Kenya. Notre informateur fiable au sein de DMI a dit à Ikaze Iwacu qu’après l’incident de Najjanakumbi, le blogueur Ruvunamacumu Ashire avait également arrêté de poster sur son compte facebook, et cela a aidé à l’expert de la mort Jack Nziza et son patron criminel Paul Kagame de confirmer catégoriquement que Ruvunamacumu Ashire était bel et bien Emile Gafirita. Pour ces criminels, ce n’était pas une simple coïncidence, mais une affirmation que Emile Gafirita était lié à Ruvunamacumu Ashire.

Selon cet agent de DMI, c’était après la mort du colonel Patrick Karegeya, que Ruvunamacumu Ashire ait relancé ces postings pour alimenter son compte facebook. Mais, cette fois avec la vengeance et de l’information plus révélatrice qui attaquait et touchait directement l’organisation terroriste du FPR et son chef criminel Paul Kagame. A cette époque, le compte facebook de Ruvunamacumu Ashire opérait à partir de trois différentes adresses IP se trouvant dans trois pays différents, notamment USA, la Belgique et le Kenya.

Au début de cette année, les agents de DMI de Paul Kagame étaient occupés et impliqués dans d’autres problèmes immédiats au Burundi, RD Congo, Tanzanie, Afrique du Sud, l’Europe, l’Amérique et les Rwandais de l’intérieur du pays ont également commencé à exprimer leurs opinions. Par conséquent, le dossier de Ruvunamacumu Ashire a été un peu abandonné par la DMI car il n’était pas une préoccupation immédiate pour le système; mais entretemps son dossier a été transféré à Peter Matsiko à Nairobi; pour bien le localiser.

Qui a divulgué le nom Emile Gafirita, au régime meurtrier du Rwanda?

Au début d’Août 2014, Marc Trévidic et Nathalie Poux sont sortis pour annoncer en public qu’ils seraient sur le point de ré-ouvrir l’enquête sur l’attentat contre l’avion de Habyalimana, car il y aurait de nouvelles informations importantes provenant d’un individu très fiable. Mais Marc Trévidic et Nathalie Poux n’ont pas divulgué le nom cette personne. Lorsque Paul Kagame a entendu qu’il y a un nouveau témoin et que le témoin n’était pas de son côté; il a trop paniqué et il a chargé son adjoint criminel, Jack Nziza, d’enquêter à tout prix et de trouver la véritable identité de ce nouveau témoin. Olivier Kayumba

Olivier Kayumba

C’était alors que Jack Nziza chargea Olivier Kayumba, 1er secrétaire de l’ambassade du Rwanda en France et chef externe de DMI en France, d’essayer de trouver la véritable identité de cet individu. Notre informateur fiable, continue de dire à Ikaze Iwacu qu’il a fallu à Olivier Kayumba moins d’une semaine pour identifier cet individu, et cet agent de DMI affirme qu ‘«il n’existe aucun moyen qui permettrait à Olivier Kayumba d’obtenir de telles informations sensibles sans l’aide de quelqu’un au sein du bureau des juges Marc Trévidic et Nathalie Poux. Ce renseignement de haute qualité doit avoir été fourni par quelqu’un dans leur bureau qui est proche du régime de Kagame et son réseau d’espionnage « .

Olivier Kayumba a informé son patron Jack Nziza l’identité réelle du nouveau témoin et ce témoin était Emile Gafirita. Le criminel Paul Kagame a été informé sur le développement du dossier, et il a vite ordonné à Jack Nziza de kidnapper Emile Gafirita pour un interrogatoire renforcé, pour connaître ce qu’il a déjà dit à la justice française, qui peut l’avoir encouragé à sortir après toutes ces années et si il avait des contacts avec Abdul Joshua Ruzibiza avant sa mort.

Une équipe spéciale dirigée par le colonel Franco Rutagengwa se dirige vers Nairobi

A cette époque, l’expert de la mort Jack Nziza a informé le capitaine Peter Matsiko qui est le premier secrétaire à l’ambassade du Rwanda au Kenya et un agent de DMI très expérimenté. Il a été informé de la situation imminente et le capitaine a assuré à Jack Nziza qu’il connaissait l’adresse réelle d’Emile Gafirita, l’adresse où il était parvenu à trouver dans les enquêtes précédentes sur lui par rapport à son activité sur Facebook. Le Capitaine Peter Matsiko a été chargé de mettre toute la logistique pour son enlèvement. Peter Matsiko

Peter Matsiko

Les lecteurs d’Ikaze Iwacu doivent savoir que le capitaine Peter Matsiko est un agent notoire de DMI très expérimenté. Notre informateur a également dit à Ikaze Iwacu: « Comme son patron Jack Nziza, Peter Matsiko est également 100 % Umufumbira de Kisoro en Ouganda. » Un convoi de trois voitures dirigé par le Col Franco Rutagengwa a quitté Kigali le 12-11-2014, direction le Kenya, ils ont fait une escale à Kampala pour embarquer le lieutenant-colonel James Burabyo et le caporal René Rutagungira. Cet escadron des assassins du criminel Paul Kagame est arrivé à Nairobi le 14-11-2014. Ils ont été logés dans un appartement de luxe situé dans la banlieue de Nairobi à Embakasi, appartenant à un homme d’affaires somalien.

Notre informateur fiable au sein de DMI a dit à Ikaze Iwacu que cet homme d’ affaires somalien est nommé / appelé Daahir Abdullahi qui est Kenyan par la naissance. Mais les agents de DMI du Rwanda l’ont surnommé Farrah Aidid. Cet homme connaît tous les meurtres de DMI à Nairobi. Il est la personne de contact pour les agents de DMI à Nairobi, comme il leur fournit des armes, le transport, et il est celui qui corrompt les fonctionnaires kenyans au nom du Rwanda / DMI. Cette maison à Embakasi, a ensuite servi comme centre d’opération par ces agents de DMI dirigés Col Franco Rutagengwa.

Emile Gafirita a été enlevé à son domicile après avoir rencontré un Burundais supposé être son «ami», mais à ce moment, cet ami était également déjà acheté par le capitaine Peter Matsiko pour l’attirer dans une zone qui serait facile pour son enlèvement. La DMI rwandaise a évité de sémer la pagaille dans les rues de Nairobi; et ils ont laissé un groupe assemblé par cet homme d’affaires somalien de l’enlever, puis ils l’ont remis au groupe du Col Franco Rutagengwa; et voilà ce qui s’est réellement passé ce jour fatidique du 19/11/2014.

Selon cet agent fiable de DMI, Emile Gafirita a été détenu dans cette fameuse maison appartenant à cet homme d’affaires somalien; pour que cet homme d’affaires puisse trouver le temps de corrompre des fonctionnaires kenyans pour faciliter la déportation d’Emile Gafirita hors du pays. Le 22-11-2014, c’est la date où le Col Franco Rutagengwa et son groupe ont quitté Nairobi; et le 23-11-2014, Emile Gafirita a été livré au criminel Paul Kagame.

Notre informateur fiable au sein de DMI a dit à Ikaze Iwacu qu’Emile Gafirita est actuellement détenu au centre de détention militaire à Gako, où il est entrain de subir des interrogatoires musclés sous la torture vigoureuse. Cet officier a dit à Ikaze Iwacu que «Emile Gafirita subira le même sort que Aime Ntabana. Il sera torturé pour obtenir des informations et après avoir vu qu’il n’a rien de plus à dire, il sera alors disposé / tué « .

Conclusion?

Le criminel Paul Kagame sera sans doute responsable de la mort d’Emile Gafirita, mais les juges français Marc Trévidic et Nathalie Poux portent la plus grande responsabilité de dire au monde qu’ «il y avait un nouvel individu, qui possédait une information importante au sujet de l’attentat contre l’avion de Habyalimana. » Ces juges ont rendu publique cette information sans fixer des mécanismes de protection pour leur témoin. Ce qui est plus inquiétant, c’est que la fuite de l’information sur l’identité d’Emile Gafirita venait de leur bureau. Est-il possible que ces juges soient aussi sur la liste de paie du criminel Paul Kagame Le Juge Marc Trevidic

Le Juge Marc Trévidic

Une note d’avertissement

Je voudrais mettre en garde le Major Micombero Jean Marie. Il doit être prudent parce que les agents secrets de DMI du criminel Paul Kagame sont entrain de l’encercler. Comme une personne qui a des informations sur l’attentat contre l’avion de Habyalimana, vous êtes une cible en face de l’entreprise criminelle du FPR. Étant aussi l’ennemi numéro un de l’expert de la mort Jack Nziza, cela met votre nom au premier plan sur la liste des personnes à éliminer.




Par Notre Correspondant

dimanche, février 8 2015

FPR, MRND N'ABASHAKA SYSTEME NSHYASHYA NI IMIRONGO ITATU Y'IMYUMVIRE YA POLITIKI NYARWANDA.

GAHUNDA Y'UBWUBAHANE NO GUSANGIRA IGIHUGU KU BANYARWANDA BOSE UTAROBANUYEMO KUBERA IBITEKEREZO N'IBINDI BIMURANGA

Umusogongero: Ubu butumwa bugenewe kuganirwaho n'abanyarwanda n'abatuye u Rwanda n'isi bifuza kubonera umuti ibibazo by'u Rwanda kuburyo hubakwa u Rwanda rwa bose rutagira uwo ruheza cyangwa ngo rumuryamire rumuhora ibiterezo bye bya politiki n'ibindi. Ibi bitekerezo ni umusaruro w'ubushakashatsi no gutekereza cyane igihe kirekire hashakishwa umuti watuma haboneka gahunda ishobora gufasha abanyarwanda guca burundu umwiryane, génocide, intambara, ubwicanyi n'ibindi bibi bisenya igihugu n'ubuzima biturutse ku gucuranwa ubutegetsi no guhezanya mubyiza by'igihugu.

Muri politiki nyarwanda haba imbere mugihugu no hanze muri opposition nyarwanda, hari imyumvire ikubiye mumirongo mikuru itatu. Iyo mirongo iyo ucukumbuye usanga hakubiyemo ibindi bintu byinshi by'ingeri zose ariko ntabwo bihindura imiterere yaya mirongo itatu y'ibitekezo biriho muri politiki kubireba gusangira ubutegetsi.

1.Politiki y'ibitekerezo byubakiye kumateka ya système y'ubutegetsi bwa FPR Hari abantu kugiti cyabo n'amashyaka n'amashyirahamwe bumvako système ya FPR (kubayihozemo no kubayikirimo ndetse n'abatarigeze bayikorera) bafite imibonere yo kumvako système ya FPR atari mbi ndetse bakumva yagumana ubutegetsi ahubwo bagakosora ibibi bagaya cyanngwa bagawa n'abandi. Bamwe muri abo bantu bumva ko ikibazo ari Kagame Paul muri FPR abandi bakumva ko Kagame Paul ntacyo abatwaye. Abo bantu bamwe muribo biyumva nk'ubutegetsi bw'abatutsi ndetse na bamwe mubandi banyarwanda bakabona koko ubutegetsi bwa FPR ariko buri. Njye ariko simbyemera gutyo kuko iyo ucukumbuye neza usanga iyo mibonere hari aho idahuza n'uko ibintu biteye.

2.Politiki y'ibitekerezo byubahikiye kumateka ya systeme y'ingoma ya MRND:

Hari abantu kugiti cyabo n'amashyaka n'amashyirahamwe bumvako ubutegetsi bwa Habyarimana Juvenal na MRND ye butari bubi ndetse bakumva ko iyo systeme y'ubutegetsi iramutse isubiranye ubutegetsi ntacyo byaba bitwaye. Abo bantu bavuga ko babusubiyeho bakosora ibibi n'amakosa yakozwe mbere. Aba bantu bamwe muribo babonako kandi na bamwe mubandi bantu babumva nk'abakiga bavuka Ruhengeri-Gisenyi. Kugiti cyanjye njye simbyemera gutyo kuko iyo ubisesenguye usanga atariko biri hari kubera ko usanga harimo n'abantu bavuka ahandi.

3.Politiki y'ibitekerezo byubakiye kugushaka gushyiraho système y'ubutegetsi bw'u Rwanda rushyashya rutagize aho ruhuriye na MRND na FPR. Usanga iyo système nshyashya yifuzwa yubakiye kuri ba victimes ba système ya FPR na système ya MRND biyongeraho abandi bantu batabaye victimes ariko badashaka kugarura ubutegetsi bw'izo systeme z'ingoma MRND na FPR.

Hari abantu kugiti cyabo n'amashyaka n'amashyirahamwe bashaka systeme nshyashya y'ubutegetsi yayobora u Rwanda itagize aho ihuriye na FPR cyangwa MRND. Abenshi muri abo bashaka système nshyashya ni ababaye victimes ba ziriya ngoma za MRND na FPR. Kuri abo hiyongeraho abantu batabaye victimes ba ziriya ngoma (baba bato cyangwa bakuru ) bumva bakeneye système y'ubutegetsi nshyashya itari imwe muri ziriya ebyiri. Abo batabaye victimes banabonekamo abantu usanga batarigeze bakorera ziriya systemes z'ubutegetsi, abandi ugasanga barazikoreye ariko kuri ubu bakaba bafite indi myumvire kubera impamvu runaka.

Abo bantu bashaka système nshyashya itari MRND na FPR bamwe rubanda ibona ko cyane cyane ari abo muturere tugize icyo bamwe bita Ndugangari, ni ukuvuga u Rwanda rwose uretse Ruhengeri-Gisenyi. Iyo mibonere ariko njye sinyemera gutyo kuko ntabwo usanga ihuje n'ukuri kuko abo bantu bashaka système y'ubutegetsi nshyashya ubasangamo amoko yose n'abantu bakomoka muturere twose tw'u Rwanda ndetse ukanabasangamo abanyarwanda bashakanye n'abanyamahanga etc. Abo bantu ubasangamo kandi abahoze muri ziriya systemes za MRND na FPR zavuzwe ariko bakaba batagihuje nazo imyumvire.

Iyi mibonere ya système eshatu ku banyarwanda usanga ishingiye kubitekerezo mbere na mbere aho gushingira kukarere n'ubwoko kuburyo abanyarwanda baramutse bahuriye hamwe nko muri leta y'inzibacyuho yubakiye kuri fondation y'ukuri nyakuri irimo abanyarwannda bose maze bagasangira ubutegetsi banganya amahirwe, ibyo bitekerezo byazageza aho biyoyoka noneho bose bagasigara biyumva nk'abanyarwanda badakeneye gushyira imbere ikindi kintu runaka cy'ubwoko cyangwa akarere n'ibindi. Ibi bikuta by'ibitekerezo ubisanga imbere mugihugu ndetse no hanze muri opposition kubatinyuka ukuri.

4.IBIGANIRO HAGATI Y'IYI MIRONGO ITATU Y'IBITEKEREZO HAGATI YAYO

Uramutse uhurije aba banyarwanda hamwe bari mubikuta bitatu by'ibitekerezo maze bakaganira, bamwe bakaganira mumurongo w'ibitekerezo barimo hanyuma ukongera ugahuriza hamwe ibyo bikuta by'ibitekerezo bikaganira bikemeranya no gusangira u Rwanda mumahoro nta n'umwe uhejwe cyangwa ngo aryamirwe, ntakabuza intambara mubana b'u Rwanda zacika burundu ndetse na demokarasi isesuye igashinga imizi. Ni ngombwa ariko ko iyo demokarasi ihera n'imbere hagati yabo mubafite ibyo bitekerezo.

Abantu kugiti cyabo, amashyaka n'amashyirahamwe ariho ndetse n'azavuka nagire ubutwari bwo kwerekana aho ahagaze muri iyi myumvire y'ibitekerezo kandi ashishikarire no kuganira hagati y'abahuje ibitekerezo ndetse bagire n'ubutwari bwo kuganira n'abo badahuje ibitekerezo kugirango hubakwe u Rwanda rushyashya rubereye abanyarwanda bose.

Nta munyarwanda ugomba kumva bimuteye imbogamizi kukuba afite ibitekerezo runaka kuko buri wese agomba kubahirwa ibitekerezo bye n'uko ari, iyo niyo demokarasi. Abashobora kwitwaza amateka adahwitse yakozwe n'ingoma runaka (bamwe bafiteho isano) kugirango bacecekeshe abandi, icyo kibazo cy'ibibi byakozwe mungeri zose kigomba guharirwa ubutabera hanyuma abadafite icyo bigaya bakubakana u Rwanda.

Kuri uru rwego kandi bamwe twise intumwa za rubanda zagombye kubaho ziri hejuru y'ibintu byose ndetse zikaba no hejuru y'ubutegetsi bwose muri sosiyete nyarwanda, zikabaho zariyemeje kwamagana ibibi no kumurikira abanyarwanda bose hamwe no gutuma babana neza, aha hantu ho kwamagana ikibi bagomba kuhagira uruhare rukomeye mugutuma abagize nabi mumateka y'u Rwanda guhera kera kugeza ubu batiyitiranya n'abatagira ibyo bigaya. Hagomba gukoreshwa uburyo bwose abakoze ibibi mumateka y'u Rwanda babihanirwa hanyuma abatagira icyo bigayaho mumateka y'u Rwanda nabo bakubakana igihugu. Uwahaniwe ibibi bye nawe igihe arangije ibihano bye cyangwa asubiye munzira nziza agomba gufatanya n'abandi kubaka igihugu.

5.INZIBACYUHO YAHURIRAMO BIRIYA BIKUTA BITATU BY'IMYUMVIRE

Igihe abanyarwanda bashyizeho leta y'inzibacyuho irimo abanyarwanda b'uturere twose n'amoko yose n'indi myumvire yose byaba bibaye fondation nziza mukubaka u Rwanda ruzabaho igihe cyose kuko mugusohoka muri iyo nziba cyuho noneho utsinze amatora agatekana ariko ya nzibacyuho igizwe na bose ikaba yaramaze gushyiraho ibyatuma byose habaho ubutegetsi bwabasubiza mu icuraburindi cyangwa bugaheza igice kimwe cy'abanyarwanda.

NB: Ubu butumwa bugenewe kuganirwaho n'abanyarwanda baba abo mugihugu no hanze hamwe n'abatuye isi bose bifuza kubonera umuti ibibazo by'u Rwanda. Ariko igihe runaka yifashishije ubu butumwa ningombwa ko yabugumisha mumyumvikanire yabwo kuko ushobora gukuramo interuro imwe ukayikoresha mubundi buryo ugasanga ntibikivuga rumwe n'imyumvire iri muri iyi nyandiko.

Abantu kugiti cyabo, amashyaka n'amashyirahamwe abishoboye azavuge icyo abitekerezaho. Abamurikira rubanda barimo abanyamakuru n'abandi bose namwe urubuga ni urwanyu. Abakora amanama cyangwa za conférences n'ibindi bituma abantu baganira kumateka yabo n'imitegekere y'igihugu cyabo namwe ni karibu. Uzajya ashobora ajye antumira tuganire hirya no hino nanjye nzajya mbatumira. Ababishoboye mwese muhaguruke dusure abanyarwanda tuganire kuri ibi bitekerezo kuko u Rwanda rukeneye kuba u Rwanda rushyashya rwa bose ruzabaho ibihe byose rubereye bose.

Ubu butumwa bwohererejwe amashyaka yose ari mu Rwanda n'abantu kugiti cyabo na société civile. Ubu bubumwa kandi bwohererejwe abantu bari muri opposition na société civile iri muri diaspora hirya no hino ku isi. Iyi nyandiko itangajwe murwego rwo kubaka u Rwanda rushyashya rwa bose rutabuzemo umuntu n'umwe azizwa ibitekerezo bye, akarere, ibyo bita ubwoko n'ibindi.

Nta munyapolitiki cyangwa undi munyarwanda wagombye kuryama ngo asinzire igihe hari umunyarwanda utamerewe neza n'ubutegetsi buba buyoboye igihugu.

Bitangarijwe i Bruxelles tariki ya 03/02/2015

Rutayisire Boniface, Perezida w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes Hutus Tutsis n'abandi TUBEHO TWESE na CIVHEMG Yahose kandi ari Chef de service Generaux et contentieux muri Sulfo Rwanda Industries.Yanabaye Directeur General w’isosiyete yigenga i Kigali Editions Centrales SARL akaba yari n’umwe muri ba Administrateurs sages watowe n’Abanyamakuru ba leta n’abigenga ba Press House mu Rwanda (Maison de presse du Rwanda) mumwaka wa 2000.

Mugutora abagize iyi nteko ya conseil de surveillance bise inteko y'inyangamugayo, abatora basabye abagomba gutorwa ko basohoka hanze bakamara iminota mirongo itatu kugirango higwe niba hari ufite inenge n'ibibi akekwaho byatuma adatorwa, hanyuma mugutora, Rutayisire Boniface atorwa ari uwambere kuri iyo liste arusha amajwi uwari umukuru w'Imvaho Nshya ya leta, n'uwahoze ari umunyamakuru w'ikinyamakuru kigenga cya opposition n'abandi bakandida. Tel : +32488250305 (Belgium), Email: b2003n@yahoo.fr (yahoo.fr)

Rutayisire Boniface

lundi, décembre 29 2014

Umubano na South Africa, u Bufaransa n’u Burundi wifashe ute?

Mu kiganiro n’abanyamakuru ku wa gatatu tariki 24 Ukuboza, Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga w’u Rwanda, Louise Mushikiwabo, yagaragaje ishusho mu mibanire y’u Rwanda n’ibihugu by’Africa y’Epfo (South Africa), u Burundi n’u Bufaransa, imibanire yagarutsweho bya hato na hato ivugwamo agatotsi muri yu mwaka wa 2014 turi gusoza.

Min. Mushikiwabo yavuze ko nta kintu kidasanzwe mu mibanire y’u Rwanda n’ibi bihugu bitatu, gusa ngo muri politiki ikibazo gishobora kuvuka ariko kikanahabwa umurongo gikemukiramo. Yagize ati “Burya mu mibanire y’ibihugu, cyane cyane ibihugu bituranye habamo ak’izotanye, haba utuntu tumwe na tumwe ibihugu bitumvikanwaho.” Umubano w’u Rwanda na Africa y’Epfo ntiwakwicwa n’umuntu umwe wahahungiye…

Ubwo Minisitiri Mushikiwabo, yavugaga ku mubano w’u Rwanda n’Africa y’Epfo yavuze ko wajemo agatotsi kuva mu mwaka wa 2010, ubwo bamwe mu Banyarwanda batavuga rumwe na Leta bahahungiraga. Ati “Ibya Africa y’Epfo byo twabivuzeho kenshi, ni igihugu kuva na kera twagiranye umubano mwiza haza kuzamo ikibazo mu mwaka wa 2010 aho bamwe mu Banyarwanda biyemeje kugirira nabi igihugu bahungiyeyo, aho ni ho ikibazo kiri.” Yakomeje agira ati “Ibivugwa bindi, ngo uyu bamwirukanye, ngo kanaka bashatse kumurasa, biriya ni za politiki ziraho na zo zidafatika. Ikibazo gihari ni icyo, twabonye akanya ko kukiganiraho na Leta, abashinzwe umutekano, abashinzwe ubutabera, abashinzwe iperereza, barakomeza kubiganiraho. Nibaza ko… ni ibintu byatewe n’abo Banyarwanda bashaka gusenya bahungiyeyo bakomeza gukora ibyo bikorwa ndetse babishyiramo n’ingufu bageze muri Africa y’Epfo. Ariko sinabaza neza ko urebye neza aho ibihugu byacu, ibyo duhuriraho ni byo byinshi kuruta umuntu umwe wahahungiye.

Nibaza ko biriya ari ibibazo bizageraho bigashira, hari ubwo ikibazo gitinda atari ngombwa kandi nibaza ko aricyo cyabaye, ariko sinzi niba hari igihugu cyahitamo umuntu umwe cyangwa babiri ku gihugu cyose. Ntabwo nibaza ko aribyo kandi nk’uko twabibabwiye iki ntabwo ari ikibazo tuzarangiriza mu itangazamakuru, dufite aho tubiganirira n’aho ibyo tugira twumvikana nk’abayobozi… Ntabwo numva ko ibi ari ibibazo bibaho ntibirangire, buri kibazo cyose burya kigira iherezo.”



Imibanire y’u Bufaransa n’u Rwanda yicwa n’abantu ku giti cyabo…

Ubwo Min. Mushikiwabo yavugaga ku mibanire y’u Rwanda n’u Bufaransa, yavuze ko nta kintu kidasanzwe gihari, gusa ngo u Rwanda rushaka ko ibihugu bikomeza kubana neza. Ati “U Bufaransa sinzi ko hari ikibazo dufitanye gishyashya. U Bufaransa buraho turabanye, ba Ambasaderi barahari, ambasade zirafunguye. U Rwanda twagaragaje ko twifuza umubano mwiza kurutaho, cyane cyane kuva igihe Perezida w’u Rwanda yagiye gusura u Bufaransa, ariko ikigaragara hari abantu batararekura mu Bufaransa.” Mu Bufaransa hari abantu rimwe na rimwe uyoberwa abo aribo, Umukuru w’igihugu avuga ikintu, ugasanga baciye hasi bakoze ibindi. Hari ibihugu bigira politiki z’Ububanyi n’amahanga zirimo amacenga menshi cyane, ukayoberwa ibyo aho biturutse.”

Minisitiri Mushikiwabo avuga ko avuga ko hari ikigaragara ko abayobozi b’ubufaransa bifuza ko igihugu cyabo kibana neza n’u Rwanda kandi ngo hari na byinshi bifuza gukorana n’u Rwanda. Ati “Icyagiye kigaragara cyane muri uyu mwaka wa 2014 wo kwibuka imyaka 20 Jenoside ibaye, ni uko Abafaransa benshi bagiye badushyigikira muri gahunda zo kwibuka.”

Abarundi ni abavandimwe, tuvuga ururimi rumwe, nta kintu cyatuma ibihugu bitandukana…

Ubwo Min Louise Mushikiwabo yavugaga ku mubano uri hagati y’u Rwanda n’igihugu cy’u Burundi, yavuze ko ibihugu bihana imbibe rimwe na rimwe biba bifitanye utubazo, ariko avuga ko ari ibintu bisanzwe. Yagize ati “Abarundi ni bene wacu ni yo mpamvu tuvuga ururimi rumwe, Uburundi n’u Rwanda sinzi ko twagira icyo dupfa gituma ibihugu bitandukana.” Ku kibazo cy’imirambo yakunze kuvugwa mu kiyaga cya Rweru, ibihugu byombi bikitana bamwana ku kumenya aho imirambo yaturutse, Mushikiwabo yatangaje ko u Rwanda rushaka ko habaho iperereza rihuriweho n’ibihugu byombi. Ati “Iki kibazo cy’ikiyaga cya Rweru, twebwe nk’u Rwanda twifuje ko u Burundi bwareka tugakora ipereza twese hamwe niba ikiyaga tugisangiye, ni ukuvuga ko nta perereza rishobora kugira icyo rigeraho ridahuriweho n’ibihugu byombi.

N’ubu rero, turacyategereje, nta muntu utakwifuza kumenya ko niba hari abantu bapfuye, uko bapfuye uwabishe agahanwa, aho baturutse, ibyo byose ni ibintu twifuza ariko nyine biri mu maboko y’u Burundi ariko buriya politiki isaba kwihangana, byaba ngombwa haba hari umurongo waciwe bivugwa ko nta we uwurenga byo bikaba ari ibindi, ariko Abarundi n’Abanyarwanda buriya turavukana nta kizabo gikomeye ku buryo ibihugu byacu byatandukana. Rimwe na rimwe hazamo agatotsi ariko na byo nibaza ko ari ibintu bisanzwe nimureba hirya no hino ku Isi murasanga buri gihugu n’umuturanyi wacyo bifitemo akabazo. Icyangombwa ni ukugera aho umuntu akabiha umurongo.”

HATANGIMANA Ange Eric UMUSEKE.RW

vendredi, décembre 19 2014

Rwanda: Uwinkindi arashinjwa kudahagarika jenoside yatewe na Paul Kagame ! Ubu ni ubushinyaguzi!

''Uko yiregura; “Muri 94, mu bihe bitari byiza; Pasitoro Uwinkindi yahaze amagara ye yakira Abatutsi bamuhungiyeho”;

“Uwinkindi ntiyari kwakira Abatutsi bamuhungiyeho iyaba azi umugambi wo kubarimbura”;

“ Ngo ubushinjacyaha ntibukwiye kuvuga ko kuba Uwinkindi ataragize icyo akora ngo ahagarike ubwicanyi ari icyaha kuko ntawusabwa kuba intwari”;

“ Uwinkindi aregwa icyaha cy’ITSEMBATSEMBA kandi kitaba mu mategeko y’u Rwanda”.



Izi ni ingingo zagarutsweho na Me. Gatera Gashabana mu iburansiha ryo kuri uyu wa 18 Ukuboza, mu rubanza Urukiko rukuru ruburanishamo Ubushinjacyaha na Uwinkindi Jean ukurikiranyweho kugira uru hare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu cyahoze ari Komini Kanzenze.''

Jean Uwinkindi, 61, yoherejwe mu Rwanda avanywe mu Rukiko rwa Arusha muri Tanzania. Ashinjwa kuba ariwe wategetse ko hicwa ibihumbi by’Abatutsi bari bahungiye ku rusengero rwe rwa Kayenzi ndetse n’abari bahungiye mu zindi nsengero za Byimana, Rwankeri na Cyaguro. Uwinkindi, yafatiwe i Mbarara muri Uganda tariki 30/06/ 2010,avuye muri Congo Kinshasa yiyoberanyije ku mazina ya Jean Inshuti, ari kugerageza kugura ubutaka ngo ature aho Mbarara. Yahise ashyikirizwa urukiko rwa Arusha tariki 02/07/ 2010.

Kuri uyu wa kane tariki 18 Ukuboza 2014, agaragaza zimwe mu ngingo zikubiye mu myanzuro inenga ibisobanuro ku byatanzwe n’Ubushinjacyaha ku bwiregure bwa Pasitoro Uwinkindi; Me. Gatera Gashabana wunganira uregwa yasabye urukiko kutazabara icyaha cy’Itsembatsemba kiri mu kirego cy’umukiriya we kuko kidateganywa n’mategeko y’u Rwanda. Yifashishije amateka y’amategeko y’u Rwanda by’umwihariko itegekonshinga; Me. Gatera yagaragaje ko iki cyaha cy’Itsembatsemba ntaho giteganywa ndetse asaba n’Urukiko kuzabisuzumana ubushishozi rukaba rutakibara mu kirego cy’umukiriya we.

Yagize ati “muzashishoze muzasanga icyaha cy’Itsembatsemba nta na hamwe giteganywa mu mategeko y’u Rwanda, bizaba ngombwa ko mutazacyakira mu kirego cy’Ubushinjacyaha.” Yavuze kandi ko kuba iki cyaha cyaragendeweho n’umucamanza wa mbere ndetse n’Abatangabuhamya b’Ubushinjacyaha bakagishinja umukiriya we ariko Ubushinjacyaha bukaza kugihindurira inyito dore ko ngo bwakise icyaha cyo kurimbura no kwibasira inyokomuntu bikwiye gufatwa nko kuzana icyaha gishya bikaba byagaragaza ko ikirego gikoze nabi bityo asaba Urukiko kugitesha agaciro.

Yagize ati “ kuba icyaha cy’Itsembatsemba kitari mu mategeko y’u Rwanda, Ubushinjacyaha bukanongeraho kugihindurira inyito bitanumvikanyweho mu buryo bw’amategeko bigaragaza ko ikirego gikoze nabi ku buryo gikwiye guteshwa agaciro”. Agaragaza izindi mpamvu zatuma iki kirego giteshwa agaciro yavuze ko abatangabuhamya b’Ubushinjacyaha bagiye bivuguruza, bavuguruzanya ndetse bakanavuguruza n’Ubushinjacyaha. Yakomeje avuga ko mu kirego gishinja umukiriya we huzuyemo gukeka no gushidikanya mu gihe inkiko Mpuzamahanga zirimo n’urwohereje umukiriya we zitajya ziburanisha imanza zirimo ibi (Gukeka no gushidikanya).

Ati “Ubushinjacyaha nta bimenyetso bifatika bwatanze, usanga mu kirego cyabwo huzuyemo gukeka no gushidikanya kandi inkiko mpuzamahanga zirimo n’urwohereje Uwinkindi ntizijya ziburanisha imanza zitatanzwemo ibimenyetso simusiga”. Agaragaza ko nta bimenyetso bifatika byatanzwe n’Ubushinjacyaha; Me. Gatera yavuze ko ntakigaragaza ko umukiriya we yitabiriye inama zateguraga ubwicanyi agira ati “ nta nyandiko n’imwe y’izo nama, nta n’amajwi ye”.

Naho ku kuba yari azi umugambi wo kurimbura Abatutsi, Me. Gatera yavuze ko nabyo nta kimenyetso ubushinjacyaha bwatanze, agira ati “ ntibugaragaza uwari warabwiye Uwinkindi uwo mugambi, nta n’ikindi kimenyeto icyo aricyo cyose kibigaragaza”. Akomeza agaragaza ko umukiriya we ari umwere, Me. Gatera yavuze ko mu kirego cye (Uwinkindi) Ubushinjacyaha bwagiye bumurega gukorana ibyaha n’abantu batazwi ndetse batanabayeho.

Aha yagaragaje ko hari aho mu kirego Ubushinjacyaha buvuga ko yakoranye ubwicanyi n’uwitwaga Bizimana wari umuyobozi w’amashuri abanza ya Nyamata kandi ngo abana ba Uwinkindi bose ariho bigaga ariko ngo batigeze bayoborwa n’umuntu witwa gutya. Na none kandi ngo hari aho Ubushinjacyaha bwagaragaje ko uregwa yakoranaga n’abajandarume babiri mu gucura umugambi wo kwica Abatutsi kandi ngo byari bizwi ko mu cyahoze ari komini Kanzenze nta bajandarume bahabaga mbere ya jenoside.

Kimwe n’abapolisi batatu batavuzwe amazina nabo bakoranaga n’uregwa mu bwicanyi, Me. Gatera yavuze ko ibi bigaragaza ko Ubushinjacyaha bubeshya kandi bushidikanya mu gihe gushidikanya kose birengera uwo bikorewe nk’uko bigenwa n’itegeko. Uyu mwunganizi yavuze kandi ko uretse kuba bigaragara ko umukiriya we arengana mu buzima bwe bwose yararanzwe n’ineza kandi atavangura bikanakubitiraho kuba yarakiriye Abatutsi bamuhungiyeho mu 1994 agakora ibishoboka byose ngo hatagira uwicwa.

Yakomeje avuga ko kuba ntacyo yakoze ngo ahagarike ubwicanyi bitari bikwiye kuba icyaha kuko ibyo yari ashoboye yabikoze kandi ko nta n’umuntu uhatirwa kuba intwari. Aha yagize ati ” ntabwo Ubushinjacyaha bukwiye guca inyuma ngo buvuge ko icyo atakoze ari icyaha kuko ntawusabwa kuba intwari”.

Iburanisha ryimuriwe tariki 30 Ukuboza humvwa ibisobanuro bisigaye hagahita hatangira ikindi cyiciro gishya cyo kumva Abatangabuhamya b’Ubushinjacyaha. Martin NIYONKURU UMUSEKE.RW

dimanche, décembre 7 2014

Rwanda : Urubanza rwa Dukuzumuremyi Jean Paul ni nk'urw'ikirura n'umwana w'intama!

Mu iburanisha ry’urubanza rw’umuhanzi Kizito Mihigo, umunyamakuru Ntamuhanga Cassien, Niyibizi Agnes na Dukuzumuremyi Jean Paul wabaye mu ngabo za RDF, uyu Dukuzumuremyi ni we wisobanuye ku byaha bitatu aregwa akaba yavuze ko yahujwe na Kizito kugira ngo urubanza rugire ireme, na ho Kizito Mihigo avuga yanze abamwunganiraga mu mategeko ngo kuko baburana bahakana ibyo we yemera ko yakoze.

Mu iburanisha ryabaye kuri uyu wa gatanu tariki 28 Ugushyingo 2014, Kizito Mihigo yabwiye nteko iburanisha yo mu Rukiko Rukuru ko yanze abamwunganira kuko ngo baburana bahakana ibyo we yemera yakoze. Yavuze ko iyo miburanire y’abamwunganira ishobora kugira ingaruka ku miburanire ye, asaba Urukiko kuzasuzuma ibyo bavuze mbere rukareba ukuri kwabyo. Batazuyaje, nyuma yo kumva ibyo uwo bunganiraga yavuze Me Bigaraba John na mugenzi we basinye ku mpapuro ko bemeye ibivuzwe bahita bagenda. Kizito ashobora kwiburanira ahasigaye cyangwa agashaka abandi bunganizi mu mategeko.

Nyuma y’ibyo Urukiko rwakomeje iburanisha rwumva ibirego Ubushinjacyaha burega Dukuzumuremyi Jean Paul n’uko abyisobanuraho. Ibyo byaha birimo icyo kurema umutwe w’abagizi ba nabi, kugambanira ubutegetsi buriho n’Umukuru w’igihugu, ndetse n’icy’iterabwoba. Ibi byaha byose Ubushinjacyaha bwasobanuye ko bifitanye isano n’uko Dukuzumuremyi Jean Paul ngo yagiye mu gihugu cya Uganda akabonana n’abantu bakorana na FDLR na RNC, ndetse ngo akaza kujya muri Congo Kinshasa kwiga gukoresha gerenade, nyuma ngo akajya i Burundi kuzigura ndetse ngo akaza kuzifatanwa.

Ubushinjacyaha bukaba bwabwiye Umucamanza ko ibyo bikorwa byo kuba Dukuzumuremyi yaragiye akabonana n’abantu bo muri (Opposition) “ariko yitwaje intwaro ndetse ifatwa nk’umutwe w’iterabwoba nka FDLR”, bikubiyemo ubugambanyi n’iterabwoba ngo kuko ibisasu yafatanywe byari bigamije guterwa mu bice by’Umujyi wa Kigali, nk’i Remera, Kicukiro, ku nzu ndende yo mu mujyi wa Kigali (City Tour) ndetse no ku iguriro rya Simba Super Market. Dukumuremyi Jean Paul yahakanye ibyo aregwa byose, avuga ko inyandikomvugo yazikoreshejwe ndetse akamara ukwezi agirirwa nabi n’inzego z’umutekano zimuhatira gufata mu mutwe izo nyandikomvugo.

Yavuze ko ubushinjacyaha bwivuguruza, ngo kuko rimwe buvuga ko yafatiwe mu cyuho ataburura gerenade, ubundi bukavuga ko ngo yafashwe yagiye kwakira izo gerenade. Yavuze ko ubushinjacyaha butagaragaza amazina y’ahantu haguzwe gerenade i Burundi ndetse ngo ntibugaragaza n’amazina y’abazigurishije n’abazimuhaye. Dukuzumuremyi wasaga n’urakaye cyane mu rukiko, yavuze ko nta bushobozi afite bwo kuba yatera ibisasu mu mujyi wa Kigali bibaye aribyo koko yarafatanywe gerenade. Yakomeje kuvuga ko umujyi wa Kigali urinzwe n’abasirikare ku buryo bitakoroha ku muntu wese gutera gerenade cyangwa guhungabanya umutenako.

Yagize ati “Keretse niba ari bya bindi mujya mureba muri filimi muvuga, ubwo naba mbaye Comando.” Dukuzumuremyi yakomeje gusaba ko gerenade zazanywa ndetse bakagenzura bakamenya neza uwaziguze n’aho zakorewe ngo kuko mu buhanga zikoranye ibyo byose biba biriho, yavuze ko hari n’ubwo zaba zaraguzwe na Leta y’u Rwanda. Uyu Dukuzumuremyi yabwiye Urukiko ko yagiye mu gisirikare afite imyaka 10 gusa ku buryo ngo igisirikare kimuri mu maraso. Yavuze ko nk’umuntu wabaye umusirikare atari bujye muri Congo Kinshasa ajyanywe no kwiga gerenade kuko ngo iby’ibanze biga mu gisirikare ni ukwirinda. Yagize ati “Ubwo naba ndi musirikare ki mbonye gerenade simenye icyo aricyo, sinaba narabaye umusirikare w’igihugu.”

Yongeyeho ko ibyo aregwa ari ibinyoma byahimbwe ndetse bigahuzwa n’urubanza rwa Kizito Mihigo kugira ngo rugire uburemere abantu bumve ko harimo n’umusirikare wo gutera gerenade. Dukuzumuremyi yavuze ko mu buryo bwumvikana nta kuntu FDLR na NRC, imitwe yose ivugwa ko ifite ingabo yari kujya gushaka umuntu yishyura amafaranga miliyoni 3 iyo mitwe iba yabonye bigoranye ngo ihindukire iyahe umuntu ujya kurimbura imbaga y’Abanyarwanda kandi iyo mitwe ifite abasirikare, ngo ku buryo yategeka umusirikare umwe ku buntu akajya kubikora.

Uku kuburana kwa Dukuzumuremyi Jean Paul ahakana ibyo aregwa nk’uko abyita “azibukira ibyo aregwa”, ntigutandukanye n’uburyo umwunganira mu mategeko Me Mukeshimana Beatrice aburana, akaba yashinje ubushinjacyaha kuvugira ibintu mu cyuka. Ubushinjacyaha bwavuze ko ibyo burega Dukuzumuremyi aribyo, ndetse busobanura ko kugirira nabi ubutegetsi bidasaba ubushobozi mu mafaranga cyangwa kugira ubumenyi burenze no kuba umuntu ari mu myanya ikomeye ya Politiki nk’uko byavugwaga na Dukuzumuremyi n’umwunganira.

Ubushinjacyaha bwavuze ko kuba Dukuzumuremyi yaremeye ibyo aregwa imbere y’ubugenzacyaha ndetse akanabyemera imbere y’ubushinjacyaha, bigaragaraza neza ko yabikoze kandi ngo nta gitutu yashyizweho ndetse ngo si uwambere uhakanye ibyo aregwa ageze imbere y’umucamanza. Ubushinjacyaha bwanareze Me Mukeshimana gukoresha imvugo y’agasuzuguro aho mu nyandiko yabugeneye, ngo yavuze ko ibyo burega uwo yunganira bicurikiranyije.

Dukuzumuremyi Jean Paul, yavuze ko urubanza rwe rumeze nk’ibya wa mugani w’Ikirura n’Intama, “Nimba atiri wowe ni so wanyu” avuga ko adakwiye kuregwa kugambanira ubutegetsi no kugirira nabi umukuru w’igihugu ngo kuko ntabyo yakoze. Me Mukeshimana umwunganira yavuze ko iby’ubushinjacyaha bihora bigaruka mu birego byose nk’Ubutatu Butagatifu, asaba ko urukiko rwazabisuzuma. Inteko iburanisha imaze kumva impande zombi, yavuze ko izasuzuma ibyavuzwe ndetse yimurira urubanza tariki ya 12 Ukuboza 2014. Icyo gihe hazaburana Niyibizi Agnes uregwa ko ariwe wahaye Dukuzumuremyi amafaranga miliyoni 3 ngo akore ibikorwa byo gutera gerenade.

__HATANGIMANA Ange Eric UMUSEKE.RW__

- page 1 de 12